Demografsko stanje u državama regije je vrlo zabrinjavajuće. Stručnjaci ukazuju na to da isključivo demografske mjere nisu dovoljne za poboljšanje stanja, nego da je presudan cjelokupan životni ambijent, piše Klix.ba.
Prvo na što se vlasti odluče želeći riješiti ovaj problem jest donošenje demografskih mjera. No, pritom zanemaruju činjenicu da mnogo više čimbenika utječe na nečiju odluku da (ne) zasnuje obitelj. Evo kakva je po tom pitanju situacija u zemljama regije.
HRVATSKA
Podaci Državnog zavoda za statistiku kazuju da je Hrvatska prošle godine imala negativan prirodni prirast (minus 21.178 osoba). Doselilo je 33.414 ljudi, a iselilo 34.046. Od demografskih mjera Hrvatska ima naknadu za rođenje djeteta: 2.238 kuna do prve godine života prvog djeteta, odnosno drugog djeteta te do treće godine za svako sljedeće dijete.
Hvatska je imala i ministarstvo koje se isključivo bavilo demografijom, ali ono nije uspjelo zaustaviti negativne demografske procese, piše Klix.ba.
SRBIJA
I Srbija je prošle godine imala negativan prirodni prirast stanovištva od 53.000 u minusu. Nema preciznih podataka o broju onih koji su 2020. doselili, ali zna se da je iselilo 44.000 građana.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je najavio da će država za svako novorođeno dijete dati 5.000 eura. Obećao je i da će mladim parovima osigurati od 10.000 do 20.000 eura subvencije za rješavanje stambenog pitanja.
CRNA GORA
Crna Gora je prošle godine prvi put nakon Drugog svjetskog rata - otkako se bilježe podaci o tome - imala negativan prirodni prirast (minus 196). Iseljavanje nije izostalo ni u ovoj zemlji, posebno na njenom sjeveru. Ondje se naknade za novorođenu djecu razlikuju od općine do općine i od grada do grada. Ovise i o tome je li riječ o prvorođenom, drugorođenom ili trećerođenom djetetu. Primjerice, u Pljevljima se za novorođene trojke jednokratno daje 3.000 eura.
BOSNA I HERCEGOVINA
BiH je prošle godine imala negativan prirodni prirast od čak 8.298 u 'minusu'. Nema točnih podataka o tome koliko je ljudi doselilo u BiH, a koliko je iselilo. No, prema procjenama, u posljednjih šest godina iselilo je više od pola milijuna stanovnika.
U Federaciji BiH porodiljne naknade razlikuju se od kantona do kantona. Posavski kanton ih ne daje, a u većini ostalih kantona postoje porodiljne naknade za zaposlene i nezaposlene koje se isplaćuju 12 mjeseci. Najviša je u Kantonu Sarajevo gdje je nedavno odlučeno da svaka rodilja mjesečno dobiva po 1.000 konvertibilnih maraka - što je oko 3.850 kuna - tijekom jedne godine, bez obzira na to je li zaposlena ili nije.
Potrebna je promjena ambijenta
Profesorica na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (UNSA), demografkinja Alma Pobrić, rekla je za Klix.ba da formiranje obitelji ovisi o ukupnim političkim i socio-ekonomskim okolnostima.
"U okruženju u kakvom mi živimo nijedna mjera ne može biti toliko učinkovita da bi mogla znatno popraviti situaciju. Mislim prije svega na demografske mjere, koje nužno moraju biti predložene kao niz sistemskih mjera unutar populacione politike. Parcijalne mjere nisu učinkovite, nama je potrebna promjena ukupnog ambijenta", istakla je.
Tvrdi da su demografski problemi u Bosni i Hercegovini prvenstveno posljedica negativnih političkih tokova, istaknuvši da su nepovoljni demografski trendovi odraz nezadovoljstva ukupnim društvenim stanjem.
Prema njezinim riječima, više nije pet do dvanaest, već je dvanaest i pet za rješavanje ovog najznačajnijeg problema. Napomenula je da je posljednji popis stanovništva 2013. godine pokazao kakvi demografski trendovi slijede, upozorivši da se problemi odražavaju u gubitku radne snage i strahovitom pritisku na umirovljenički fond.
