U nedavno objavljenom izvješću uglednog think tank European Council on Foreign Relations (ECFR) o koalicijskim potencijalu članica Europske unije, Hrvatska je završila na predzadnjem mjestu.
Izvještaj na više od tisuću stranica, u kojem je sudjelovalo čak 877 stručnjaka, jasno govori kakva je pozicija Hrvatske u Europskoj uniji. Pojednostavljeno, nikome ne pada na pamet da zove službeni Zagreb za mišljenje, a službeni Zagreb se u to ni ne upliće što nas ostavlja opasno po strani.
Zašto je Hrvatska diplomatski u tako lošoj situaciji za Net.hr su prokomentirali sami akteri, dvojica iskusnih diplomata i političara - HDZ-ov Miro Kovač, bivši šef diplomacije i predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku i SDP-ov Joško Klisović, koji je bio i zamjenik ministrice vanjskih poslova, a sada je potpredsjednik spomenug saborskog Odbora.
'Moramo izraditi strategiju o jačanju utjecaja unutar EU'
"Neovisno o metodologiji i rezultatima studije Europskog vijeća za vanjske poslove, utjecajne nevladine udruge sa sjedištem u Berlinu, Hrvatskoj je potreba izrada nacionalne strategije o jačanju njezina utjecaja unutar Europske unije.
Dakako da takva strategija mora biti sastavni dio razvojnog modela Hrvatske - jer snažne, otporne, učinkovite državne institucije, konkurentno gospodarstvo i uspješna europska i vanjska politika čine jednu cjelinu", smatra Miro Kovač.
Potrebno je izraditi nacionalnu strategiju o jačanju utjecaja Hrvatske u EU, smatra Kovač
'Nitko ne zna zašto bi s nama ušao u koaliciju'
Klisović kaže kako Hrvatska nije formulirala svoje politike. "Neprepoznatljivost Hrvatske u europskim krugovima i njezin slab koalicijski potencijal upravo svjedoči o tome da Hrvatska nije jasno definirala niti svoje prioritete kako vanjskopolitičke tako europske. I da nitko ne zna zašto bi s nama uopće ulazio u neku koaliciju", komentirao je Klisković.
S time se slaže i izvješće. Naime, na pitanje "Koga će vaša vlada kontaktirati kada je zainteresirana za neku političku temu u Europskoj uniji?'' Hrvatska je dobila samo devet glasova od mogućih 3377 i to kao rezervna opcija. "Druga stvar je da se očigledno procjenjuje naš ukupni utjecaj unutar Europske unije. Toliko smo mali da nitko ne dobije previše ako radi s nama neku značajniju koaliciju", napominje Joško Klisković.
"I to je ustvari poražavajuće za Hrvatsku i s time da ipak moramo imati na umu da je Hrvatska vrlo kratko članica Europske unije", ističe i dodaje da se ova vrsta utjecaja koja trenutno podiže kvalitetu koalicijskog potencijala stvara godinama tako da Hrvatska ne može samim svojim ulaskom odjedanput postati toliko značajna da svi hoće s njom koaliciju ili posao.
Što su naši prioriteti?
"Ali da mi nismo počeli taj proces, to je već druga stvar. Čini se da nismo započeli taj proces, a prvi korak u tome je da vi definirate svoje prioritetne teme i da se kroz njih profilirate da svatko u Europskoj uniji zna da kada se o tim temama razgovora da se ne može zaobići Hrvatsku". Istaknuti diplomat smatra da to Hrvatska do sada nije napravila i ovo do sada članstvo Hrvatske u Europskoj uniji je više kao da pokušavamo shvatiti kako Unija radi nego da pokušavamo članstvo za promicanje hrvatskih interesa u samoj uniji.
"Kod nas se na kraju sve svede na to koliko ste novca iz fondova preuzeli, što nije poanta, što nije misao članstva u Europskoj uniji. To je samo jedan od alata, jedan od mehanizama država ima na raspolaganju da može koristiti, ali to nije zašto smo isključivo ušli u Europsku uniju", kazao je poznati SDP-ovac.
Kontakti sa Slovenijom i Austrijom
Klisović kaže kako je, kada je bio ministar bio kreator ideje bliže komunikacije sa Slovenijom i Austrijom. Naime, manje su države u EU snažnije povezane, a Slovenija i Austrija tada nisu imale takav jedan čvršći blok s kojim bi nastupali unutar same EU.
"Taj je prijedlog pao na plodno tlo u Sloveniji i Austriji i mi smo onda počeli tu neku vrstu suradnje koja je kulminirala i s premijerskim sastancima“, navodi Joško Klisović koji smatra da je to prvi neki korak u stvaranju tih nekih koalicija u povećavanju svojeg utjecaja u Europskoj uniji. "Samo to treba naravno održavati, njegovati i treba biti konstruktivan i produktivan“, ističe.
Morali bismo postaviti prioritete naše politike u EU, upozorava Klisović
Odnosi sa susjedima su važni, ali...
"Što znači da u drugoj fazi morate imati političku agendu koja vas okuplja i kroz koju Hrvatska profilirate. To mi je, moram priznati, u zadnjih par godina nedostajalo. Ja ne znam po čemu je Hrvatska unutar Europske unije izgradila svoju prepoznatljivost."
"I to ne po pitanju odnosa s Bosnom i Hercegovinom ili Srbijom, nego pitanjima koja su od zajedničkog interesa građana Europske Unije. Naravno, odnosi sa susjednim državama su važni, ali govorimo o drugom karakteru pitanja i to pitanja koja su stalno na agendi Europske Unije, pitanja koja su jednako važna za onog u Finskoj kao onog u Hrvatskoj i u Irskoj", zaključuje Klisović.
