Dok police socijalnih samoposluga u Hrvatskoj često zjape prazne, a najmanje 20 posto stanovništva tavori u riziku od siromaštva, istovremeno se na godišnjoj razini baca više od 400.000 tona hrane. Podatak je to iz službene statistike, dobro poznat i duboko uznemirujuć. Tim više jer je u Hrvatskoj prije gotovo pet godina ukinut PDV na donacije zdravstveno ispravne hrane, no njih još uvijek nema dovoljno, a potrebe samo rastu. Koronakriza mnoge će ili već i jest gurnula na rub siromaštva pa i preko njega. Nužno sustavno rješenje u vidu banke hrane i dalje ne postoji, a nisu rijetki oni koji se pitaju jesu li napori Inicijative "Oslobodimo donacije hrane PDV-a" bili uzaludni.
''Dugačak je put od promjene zakonodavstva do stvarnih promjena u pogledu doniranja hrane, duži nego što smo očekivali'', za RTL.hr kaže Zoran Grozdanov, koordinator Mreže hrane, ali i napominje da se neke stvari ipak mijenjaju: ''Prije svega svijest donatora koja je pojačana mnogim faktorima, među ostalima pojačanom ulogom Ministarstva poljoprivrede, ali i inicijative Najdonator - godišnje dodjele priznanja istaknutim donatorima hrane u Hrvatskoj – Mreže hrane i Ureda europarlamentarke Biljane Borzan. Također, tu ulogu ima i polagani, ali sve primjetnija svijest građana o sprečavanju bacanja hrane. Naime, primjetan je rast, od 10 do 15 posto na godišnjoj razini, količine donirane hrane''.
Donacije rastu, ali daleko je to od potreba
Vidljivo je to i iz podataka Ministarstva poljoprivrede prema kojima iznos nabavne vrijednosti donirane hrane tijekom prošle godine iznosi 12.991.467,50 kuna što je porast od 30 posto u odnosu na podatke za prethodnu 2018. godinu kada je taj iznos bio 9.936.882,09 kuna.
Bacanje hrane nije samo moralni, nego i ekonomski te ekološki
problem u rješavanju kojega doniranje može uvelike pomoći
Ne kriju zadovoljstvo ni podacima o porastu količine donirane hrane - 930.424 kilograma za prvu polovicu 2020. općenito u blagom je porastu u odnosu na prvu polovicu 2019. godine - 875.494 kilograma i to unatoč otegotnim okolnostima uslijed epidemioloških mjera. ''Količine donirane hrane su općenito u porastu od 2016. od kada je započelo praćenje podataka'', istaknuli su za RTL.hr u Ministarstvu poljoprivrede.
'Bez sustava doniranja hrane ne možemo se pozivati na svijest bilo koga'
Nažalost, sve to je nedovoljno da bi se zaista napunile police socijalnih samoposluga, a razlozi za nedovoljno doniranje hrane su mnogostruki, kaže Grozdanov: ''Da bi donatori zaista sustavno donirali hranu, potrebno je izgraditi i osnovati nešto što se zove banka hrane – tijelo koje će distribuirati doniranu hranu prema socijalnim samoposlugama. Iz prakse gotovo svih zemalja u Europskoj uniji (EU), taj posao mora odraditi civilni sektor, nikako država. No, kod nas je civilni sektor koji se bavi distribucijom hrane najpotrebitijima ili potkapacitiran za takav poduhvat, ili možda pak nezainteresiran za njega''.
Njihove akcije su prije nekoliko godina bile usmjerene prema državnoj regulativi i ona se u ovih nekoliko godina jest značajno poboljšala: ''Ne želim reći da donatori nemaju nikakvog razloga ne donirati hranu, ali činjenica jest da imaju puno bolje uvjete za to nego prije tek četiri, pet godina. Zašto ne koriste te pogodnosti, treba pitati njih – pretpostavljam da je u podlozi tog nedovoljnog doniranja, čast iznimkama, nerazvijena svijest o tome da postoje gladni ljudi u Hrvatskoj kojima bi dodatni napor donatora učinio život možda ne ljepšim, ali svakako lakšim za preživljavanje. No, bez sustava doniranja hrane ne možemo se pozivati na svijest bilo koga, pa tako ni donatora'', napominje Grozdanov.
No, teško je zaboraviti da su donatori gorljivo javnost uvjeravali da bi oni donirali samo da nema PDV-a. U čemu je problem? Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) kažu da je postojeći okvir nedostatan i da zahtjeva poboljšanja - previše je birokracije, premalo infrastrukture, a potrebna je, kažu i oni, banka hrane.
''Subjekt koji donira hranu dužan je priložiti dokaze o registraciji pravne ili fizičke osobe (izvadak iz sudskog ili obrtnog registra, rješenje o registraciji Udruge, te dokaz o upisu objekta u Upisnik registriranih subjekata i objekata u poslovanju s hranom (izvod iz Upisnika registriranih subjekata i objekata u poslovanju s hranom) u skladu s posebnim propisima o hrani te osigurati posebno skladište samo za tu namjenu - sve to su administrativni preduvjeti koji dodatno otežavaju doniranje hrane'', pobrojali su za RTL.hr u Sektoru poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK na čelu kojega je Božica Marković.
'Za nas je i uništavanje hrane trošak'
Zbog nepostojanja infrastrukturnih preduvjeta, upozorava, ''u praksi se nerijetko događa da, umjesto da se hrana kojoj se bliži kraj roka upotrebe bude donirana, ona se prodaje na akciji po vrlo niskoj cijeni, ali također postoje i slučajevi kada poslovni subjekti doniraju hranu, no zbog administrativnih prepreka i/ili potrebe da ostanu anonimni, službeno ne registriraju donacije''.
Uništavanje hrane, kažu, sve je rijeđe opcija ''jer i to za subjekta predstavlja trošak te se pokazalo isplativije prodati je pod drugim uvjetima te ostvariti dobit, nego li je uništiti. Upravo je ova činjenica potaknula otvaranje samoposluga u kojima građani i građanke niske platežne moći mogu kupiti hranu po nižoj cijeni nego što je to uobičajeno''.
''U cilju što lakše i učinkovitije distribucije donirane hrane u sve dijelove Hrvatske, potrebno je organizirati banku hrane na regionalnom principu jer bi na taj način bila omogućena preraspodjela hrane u dijelove zemlje gdje je otežan pristup socijalnim samoposlugama, ali i donatorima - subjektima u poslovanju s hranom'', ističu u HGK.
Iz resornog Ministarstva poručuju da je unapređenje sustava doniranja hrane jedna od prioritetnih aktivnosti Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske 2019.-2022. No, kad je u pitanju osnivanje banke hrane u Hrvatskoj, njihov je fokus negdje drugdje.
Banka hrane i dalje na čekanju
Ljudi ne mogu ovisiti o 'kampanjama' u doniranju hrane,
o medijskoj buci, o dobroti pojedinaca ili organizacija
''Fokusirani smo na provedbu projekta IT sustava ''e-doniranje'' koji uspješno pokriva dobar dio uobičajenih funkcija banke hrane - primjerice povezivanje i koordinacija donatora i posrednika, pronalaženje novih izvora donacija, promoviranje doniranja hrane i slično, i to uz manje troškove budući da je riječ o digitalnoj platformi gdje nisu potrebna druga infrastrukturna ulaganja'', istaknuli su iz Ministarstva poljoprivrede.
Dodaju da su ''ankete pokazale da su korisnici sustava zadovoljni, a zainteresiranost za uključivanjem je stalno u porastu što dokazuje i činjenica da je broj donatorskih korisnika uključenih u sustav na kraju pilot faze krajem 2019. godine bio 11, dok ih danas imamo 84. Također, broj posrednika je u istom periodu porastao sa 21 na 90''.
IT sustavom za doniranje hrane, koji vodi Ministarstvo poljoprivrede, upravlja Mreža hrane, a Grozdanov kaže da se njime donatorima uvelike olakšava doniranje hrane: ''Oni moraju samo prijaviti hranu koju žele donirati, a upravitelj sustava spaja socijalnu samoposlugu i donatora te prati izvršenje donacije''.
Apel donatorima: 'Uključite se u IT sustav za doniranje hrane'
Za vrijeme pandemije koronavirusa ujedno je poslužio i kao izvrstan alat za besplatnu podjelu mliječnih proizvoda osobama u potrebi, ističu u Ministarstvu: ''U sklopu provedbe izvanredne mjere pomoći malim mljekarama s problemima u poslovanju uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19 Ministarstvo poljoprivrede je otkupilo oko 176 tona mliječnih proizvoda koji su besplatno distribuirani prema 78 posrednika u lancu doniranja hrane''.
Naglašavaju da će i dalje raditi na daljnjoj nadogradnji sustava za doniranje hrane u Hrvatskoj i kažu da mogućnost osnivanja banke hrane kao i Savjeta za praćenje sustava doniranja hrane u RH koji bi pratio rad banke hrane nije nužno isključena: ''Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi predviđa Programe potpore za banku hrane i/ili posrednike u doniranju hrane, putem kojih se, ovisno o procijenjenim potrebama, u budućnosti može financijski poduprijeti infrastrukturno opremanje banke hrane i/ili posrednika u doniranju hrane, ovisno što se u danom trenutku pokaže kao najučinkovitija opcija za unapređenje konkretnog stanja na terenu''.
U međuvremenu, zaključuje Grozdanov, ''ostaje nam samo molba donatorima da se aktiviraju, da prepoznaju svoju veliku ulogu u zajednici. Mogu to i odmah učiniti tako što će se uključiti u IT sustav za doniranje hrane. Stoga, donatori hrane, molimo vas da se uključite i krenete donirati, posebno u ovo vrijeme koronakrize gdje su oni gladni postali još gladniji, a oni koji nisu bili gladni, to su ovih mjeseci postali''.
