Jedinice bi se trebale odrediti "tako da se broj birača u izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od pet posto". Velika razlika u broju birača između pojedinih izbornih jedinica bila je, naime, osnovni motiv Ustavnom sudu da bivšoj vladi Jadranke Kosor naloži izmjenu Zakona.
Sukladno Zakonu o izboru zastupnika preporučeno je da se "pri određivanju izbornih jedinica, koliko je to najviše moguće, vodi računa o zakonom utvrđenim područjima županija, gradova i općina".
Kako doznaje Novi list u Kukuriku koaliciji već su spremili nacrt zakonskih izmjena. Tako bi se na idućim parlamentarnim izborima stranke trebale natjecati za naklonost birača u pet izbornih jedinica.
U svakoj izbornoj jedinici birao bi se drugačiji broj zastupnika
Tih pet izbornih jedinica sastavilo bi se grupiranjem cijelih županija. Jednu bi jedinicu činilo pet slavonskih županija (Vukovarska, Osječka, Virovitička, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska), dok bi se četiri dalmatinske županije (Šibensko-kninska, Zadarska, Splitska i Dubrovačko-neretvanska) našle zajedno u drugoj jedinici.
Nadalje, treća izborna jedinica pokrivala bi prostor Zagreba i Zagrebačke županije, a četvrta izborna jedinica okupila bi Istarsku, Primorsko-goransku i Ličko-senjsku županiju. Preostala, peta jedinica obuhvaćala bi Međimursku, Varaždinsku, Krapinsku, Koprivničku, Bjelovarsku, Sisačku i Karlovačku županiju.
U svakoj od pet izbornih jedinica birao bi se, zbog razlika u broju birača, drugačiji broj zastupnika.
