Na ljestvici od 1 (bez korupcije) do 5 (potpuna korupcija) pravosuđe je dobilo ocjenu 4,1, dok su političke stranke i zastupnička tijela zaslužili ocjenu 4. Slijedi privatni sektor s ocjenom 3,9, javni službenici i činovnici (3,8) te policija (3,7).
U sredini ljestvice nalaze se školstvo i mediji s ocjenom 3,4 odnosno 3,2, a najmanje korumpiranim ocijenjene su nevladine udruge (2,8) te vojska i vjerske institucije (po 2,7). Trećina građana smatra da je korupcija tijekom protekle godine ostala ista, dok tek svaki deseti misli da se smanjila.
Nadalje, samo 28 posto građana Hrvatske je ocijenilo aktivnosti tijela javne vlasti u suzbijanju korupcije uspješnim, 15 posto niti uspješnim niti neuspješnim, a većina građana, njih 56 posto, smatra da vlast nije uspješna u suzbijanju korupcije.
Na globalnoj razini stanje stvari je malo drugačije od onog u Hrvatskoj. Naime, ispitanici iz 86 zemalja svijeta najkorumpiranijima su ocijenili političke stranke (4,2), potom predstavnička tijela, policiju i javne službenike i namještenike (3,7), privatni sektor (3,4) te pravosuđe i vjerska tijela s ocjenom 3,3. Najmanje korumpiranim smatraju medije (3,2), obrazovni sustav, nevladine udruge (2,9) i vojsku (2,8).
Transparency je priopćio i da je tijekom protekle godine pet posto građana Hrvatske dalo mito, što je najmanji postotak u zemljama regije i na razini istraživanja za zemlje Schengena (EU, Švicarska i Norveška), ali istodobno više nego dvostruko od postotka u Finskoj ili Švicarskoj. U Hrvatskoj su građani davali manje mita od novih članica Europske unije poput Litve, gdje je u 2010. mito dalo čak 34 posto građana, Rumunjske (28 posto) ili Mađarske (24 posto), a i nekih starih članica poput Italije (13 posto) ili Grčke (18 posto).
U Makedoniji je tijekom protekle godine mito dalo 21 posto građana, na Kosovu 16 posto, u Srbiji 17 posto a u Bosni i Hercegovini čak 23 posto građana.
Vezani članci:
arti-201010260226006 arti-201009300378006 arti-201009230229006 arti-201010110050006 arti-201008140130006
