Epidemija i epidemiološke mjere su razlog i zašto se lani u Hrvatskoj vjenčalo najmanje parova u zadnjih 70 godina koliko o tome postoje podaci. Vjenčalo se samo 15.000 parova, što je 23% manje nego godinu prije. Zanimljivo je i da nikad veći postotak brakova nije sklopljen kod matičara. Rođeno je manje djece, umrlo je više ljudi, javlja RTL.
Bračna 2020. bila je mračna jer je sklopljeno najmanje brakova ikada. 15.163 što je 23% manje nego godinu prije. Najviše je kumovala korona. Svadbe su se otkazivale i odgađale od proljeća za jesen pa s jeseni na iduću godinu. U statistiku prošlogodišnjih sklopljenih brakova trebali su ući MajaTomišić i njezin zaručnik.
"Prošla godina je trebala biti naša, ali radi korone, neizvjesnosti i stresa svadbu smo otkazali mjesec dana prije zakazanog termina. Jedan od razloga je bilo i što nam rodbina iz inozemstva nije mogla doći", kaže mladenka Maja Tomšić.
Sklopljena životna partnerstva u Zagrebu
Korona je razlog i zašto se više ljudi vjenčalo pred matičarom, nego pred svećenikom. Primjerice, u jednoj dvorani su sklopljena 1624 braka, što je 196 manje nego godinu prije. S time da je u Zagrebu sklopljeno najviše životnih partnerstava.
Životnih partnerstava više je nego u posljednjih pet godina, a brakova manje nego ikad. I 2019. bilo je više građanskih nego crkvenih vjenčanja, ali samo 50 više. Ove godine "Da" je pred matičarom reklo 2200 ljudi više. U doba epidemije tako je bilo jednostavnije.
"Nekako je zadnjih godina trend da se povećava broj sklopljenih brakova u građanskom obliku. Za vrijeme zaključavanja i onog perioda kada Crkve nisu sklapale brakove, mi smo ih sklapali. Broj je ovisio o odlukama Stožer, pa je u jednom trenutku bilo moguće da bude njih 5, pa 10 pa 15", kazala je rekla je pomoćnica pročelnika za građanska stanja Asja Ettinger.
Tonemo sve više
Manje brakova, manje beba. Rođeno ih je tristo manje. Prema Ministarstvu uprave u 2019. 36.553, a 2020. 36.257. Sa svakim novim sužbenim podatkom, tonemo sve više i sve je gore, kaže demograf Stjepan Šterc.
"Prošla godina je bila godina kada je u povijesti Hrvatske zabilježena najmanja rodnost, najveća smrtnost i najveći prirodni pad stanovništva. Prirodni pad stanovništva je na razini gotovo 21 tisuću osoba. Pazite, a nema ni jedne reakcije s vrha. Jest da je to pontencirano virusnom krizom, činjenica je da bismo mi imali najveći prirodni pad i da nije bilo koronakrize", rekao je demograf Stjepan Šterc.
Prema podacima Ministarstva uprave, u maticu umrlih lani je upisano 59.814 osoba. To je više mrtvih nego što je izbrojao Zavod za statistiku: prema njihovim podacima bilo ih je 56.677, što je 7,5% umrlih više u odnosu na prosječan broj umrlih za razdoblje 2015. − 2019.
Demografski slom
Nikada u jednom mjesecu u Hrvatskoj nije umrlo toliko ljudi kao u prosincu 2020. Jako dobro to znaju u pogrebnim poduzećima. "U prvom lockdownu to nismo tako osjetili, a u drugom jesmo. Bilo je dosta Covid bolesnika, ali i neovisno o Covidu. Mi smo tijekom dvanaestog mjeseca imali 650 smrtnih slučajeva, a u prosjeku mjesečno imamo 350, što znači da smo imali 70-80 posto više smrtnih slučajeva", govori Sanja Šprajc Kranjčec iz Službe za organizaciju pogreba.
Nije dobro, zaključuju demografi. "Mi godišnje gubimo devet tisuća učenika, svi negativni pokazatelji su tu i primjer smo jednog klasičnog demografskog sloma", upozorava Šterc.
Bila je to godina sloma. Po broju umrlih, rođenih, i po broju brakova, najgora u povijesti.
