Njemački Državni statistički ured u Wiesbadenu hrvatske je državljane svrstao na šesto mjesto ljestvice inozemnih useljenika, nakon Turaka, Poljaka, Sirijaca, Rumunja i Talijana. Prošle je godine u Njemačkoj bilo 426.845 naših državljana, a to znači da se hrvatska populacija u toj zemlji udvostručila od našeg ulaska u EU. Naime 2012. u Njemačkoj je bilo svega 224.971 Hrvata.
Lani se u tu zemlju iz Hrvatske doselilo 26.335 naših državljana, a istovremeno je otišlo njih 10.305. Inače, prošle je godine zbog pandemije, Njemačka imala najmanji priljev stranaca, no pitanje je koliko je utješno to što je otišlo manje Hrvata, nego primjerice u razdoblju od 2016. do 2018. kada je ondje otišlo više od 50.000 naših državljana.
Pandemija zaustavlja negativni trend
Politolog i povjesničar Tado Jurić ovdje vidi naznake početka zaustavljanja tog negativnog trenda. Naime, zbog promjene načina rada koju je donijela pandemija, odnosno zbog sve češćih zahtjeva za radom na daljinu, iseljavanje bi, prema njegovim procjenama, moglo stati za pet godina, a dio iseljenika mogao bi se i vratiti kući.
"Zapad još neko vrijeme neće odustati od uvoza radne snage kao ključne mjere u obnavljaju svog stanovništva. Ali ni to neće vječno trajati. Pod utjecajem četvrte industrijske revolucije koja je pojavom koronakrize dobila neviđenu akceleraciju, stvara se potpuno novi oblik ekonomije. Teleworking će zamijeniti brojna radna mjesta na način da će nakon socijalizacije radnika i učenika, kojoj upravo svjedočimo, brojna zanimanja prijeći u sferu rada na daljinu. A to znači da će radnik, primjerice, iz Moldavije iz svog stana obavljati ono što sada obavlja Hrvat u Stuttgartu. Moja procjena je da će za pet godina uslijed ove potpune preobrazbe načina rada koji donosi teleworking stati iseljavanje iz Hrvatske, ali nastupiti i veći povratak", govori Jurić za Večernji.
Naravno, to se ne odnosi na poslove koji se ne mogu raditi na daljinu. Prema njemačkom Saveznom uredu za migracije, 2019. se u Njemačku iselio 40.151 Hrvat. Jurić ističe da je pad iseljavanja od 40 posto u prošloj godini predvidio metodom digitalne demografije, odnosno praćenjem namjera o iseljavanju Hrvata, koje se dobivaju analizom pretraživanja pojmova na Googleovoj tražilici, poput “prijava boravaka u Njemačkoj” i “zamolba za posao”. No, istom je metodom izračunao projekciju namjera iseljavanja u ovoj godini čak 130 posto veću nego 2019., na što utječu očekivanja stabiliziranja situacije s pandemijom.
Irska i Švedska nisu 'in'
Jurić, osim toga ističe da će Hrvati i dalje odlaziti prema tradicionalnim odredištima poput Austrije i Njemačke, no zato će popularnost hit-odredišta ranijih godina, Irske i Švedske, gotovo pa iščeznuti. Unatoč tome, ipak je moguć i priljev povratnika iz Njemačke.
"Studije su jasno ukazivale na činjenicu da će u krizi najviše biti pogođeni stranci. To je danas već i dokazano i jasno se vidi da su stranci u usporedbi s Nijemcima u 20 posto više slučajeva ostajali bez posla. Dakako, to je povezano i sa zanimanjima uslužnog sektora u kojem su stranci znatno više zastupljeni od Nijemaca, a koja su najviše pogođena koronakrizom", ističe Jurić.
No, kod tumačenja broja povratnika treba uzeti u obzir da se radi o ljudima koji su se iz nekog razloga prijavili u Hrvatskoj zbog zdravstvenog ili mirovinskog osiguranja, što ne znači da se nisu opet vratili u Njemačku. Naime, domaći statističari bilježe samo činjenicu prijave, ali ne i koliko se puta netko prijavio ili odjavio u Hrvatskoj. "To znači da je broj povratnika znatno manji nego što mislimo, ali i broj iseljenih", smatra Jurić.
Ističe kako je čak 40 posto hrvatskih državljana koji su u takozvanom EU valu iseljavanja otišli u Njemačku zapravo podrijetlom iz BiH. Generalno većina Hrvata u Njemačkoj je podrijetlom iz BiH, no to nije neobično, jer i četvrtinu populacije u Hrvatskoj čine Hrvati iz BiH.
