Cijene maslinovog ulja nastavljaju obarati rekorde.
Uslijed ekstremnih suša, cijena maslinovog ulja u španjolskoj Andaluziji je u rujnu skočila na 8,45 eura po kilogramu, što je 111 posto više u odnosu na prošlu godinu i osjetno više u odnosu na travanjsku cijenu u zemlji, od 5,4 eura po kilogramu.
Proizvodnja maslinovog ulja u Španjolskoj se prepolovila. Umjesto uobičajenih 1,3 do 1,5 milijuna tona zemlja je ove godine proizvela svega 610.000 tona, prenosi tportal.
Pad proizvodnje zabilježen je i u Grčkoj te Italiji, iz istih razloga.
Rekorde obaraju i globalne cijene maslinovog ulja koje su u rujnu skočile na 8.900 dolara po toni.
Hrvatsko maslinovo ulje: Kategorija za sebe
"Hrvatsko maslinovo ulje je kategorija za sebe", kaže za Net.hr Srećko Gross, predsjednik udruge Zagrebački maslinarski institut. "Mi, srećom, nemamo pogon za preradu, rafiniranje maslinovog ulja iz komine. Zato su hrvatska ulja u pravilu sva vrhunska", dodaje.
A vrhunska kvaliteta znači i najvišu cijenu pa dok cijene maslinovog ulja globalno divljaju, one hrvatske su standardno iznad njih.
Stotinu kilograma hrvatskog maslinovog ulja u kolovozu je tako koštalo 1049 eura, u odnosu na 616 eura u Portugalu, 775 eura u Španjolskoj, 763 eura u Grčkoj te 895 eura u Italiji.
Skuplje je to za 36,5 posto u odnosu na kolovoz prošle godine, kada je ista količina maslinovog ulja u Hrvatskoj koštala 768 eura.
Cijene će rasti, ali nestašice neće biti
Na cijenu utječe činjenica da je Hrvatska mali proizvođač. Naših otprilike četiri tisuće tona ulja godišnje ne može usporediti s količinama proizvedenim u Španjolskoj i drugim zemljama Mediterana.
Nakon ovogodišnje berbe u listopadu, brojka bi mogla biti i manja.
"U proljeće je u nekim krajevima Istre bilo i mraza, a nakon toga je došla previsoka temperatura pa se maslina nije uspjela u potpunosti oploditi. Prinosi će na dosta površina biti značajno manji, oko 20-ak posto", kaže Gross.
Utjecat će to, dodaje, na cijenu pa se tako i Hrvati moraju pripremiti da će, osim uvoznog, skuplje plaćati i domaće maslinovo ulje.
Nestašice ipak neće biti.
"Nestašice se ne bojimo, ali treba računati da naša ulja mogu kupovati ljudi koji znaju što su ulja i oni koji lakše mogu platiti tu, pa i duplo višu, cijenu od uvoznog ulja koje ja nikako ne bih preporučio za humanu upotrebu", kaže Gross. "Naša ulja su dobivena mukotrpnim radom i sva proizvodnja ovisi o vremenskim uvjetima, suši, gdje je rezultat neizvjestan. Ovo što naveliko rade Talijani, sada vidim i Albanci, a pretpostavljam i Španjolci, iz komine ekstrahiraju pomoću organskih otapala i miješaju to ulje s ekstra djevičanskim - to je prevara i zato može koštati malo", dodaje.
Opasne molekule
Pojašnjava i da u takvim uljima može zaostati pokoja molekula heksana, spoja koji je dokazano kancerogen.
"I što vam vrijedi vrlo jeftino ulje kad unutra imate pet ili 55 molekula koje su okidač za nastajanje raka u organizmu? A sve je deklarirano po labavim EU propisima, nepovoljnima za nas u Hrvatskoj, jer ne isključuju takve igrače s tržišta", upozorava Gross.
Iz tog razloga, Maslinarski insitut uveo je, kaže, pravilo da se ulje isporučuje isključivo u staklenim bocama sa zatvaračima kroz koje se ne može dodavati drugo ulje.
"To je bitno jer se recimo u ugostiteljstvu dogodi da kupe vrhunsko ulje i kad ga potroše, u boce nalijevaju ulje neprovjerene kvalitete", pojašnjava.
Vječno pitanje
Zanimao nas je odgovor i na vječnu dilemu: Termička obrada maslinovog ulja - da ili ne?
"Tu ima raznih tumačenja, ali jedno je fizika i činjenice", kaže Gross.
"Maslinovo ulje je korisno iz tri razloga: Ima više masnih kiselina i one se ne mijenjaju tijekom grijanja ili hlađenja ulja. Drugo je sadržaj A i E vitamina topivih u ulju - oni se razrade ako nešto pržite na ulju. Treće su termostabilni polifenoli - oni se isto neće razgraditi ako pržimo ili kuhamo na maslinovom ulju. Dakle, jedino ćemo smanjiti vitamine, a ove druge dvije korisne komponente će ostati. Maslinovo ulje nije samo za salatu", zaključuje naš sugovornik.
