Svjedoci smo gužvi u trgovinama koje rade nedjeljom, kao i učestalih medijskih objava i komentara na društvenim mrežama o ovoj temi. Izmjenama Zakona o trgovini koje su nastupile početkom srpnja prošle godine ograničen je broj radnih nedjelja trgovcima na njih 16 na razini godine, a od toga su izuzete jedino trgovine koje posluju u sklopu autobusnih i željezničkih kolodvora, zračnih, trajektnih i pomorskih luka, bolnica, benzinskih postaja, hotela, te one unutar kulturnih i vjerskih ustanova. Brojni su trgovci bili kreativni i tražili način kako da zaobiđu ovo pravilo. Pojedine benzinske postaje diljem Hrvatske počele su prodavati kruh nedjeljom, javlja jatrgovac.
Iako je Zakon na snazi još od sredine prošle godine, tek se od početka 2024. godine primjenjuje u potpunosti jer trgovci raspoložive radne nedjelje sad moraju rastegnuti na cijelu godinu. To utječe na promjene u dosadašnjim kupovnim navikama građana. Utjecaj izmjena u rasporedu rada trgovina nedjeljom na kupovne navike ispitala agencija Valicon u svom online istraživanju na općoj populaciji građana (korisnika interneta) u dobi od 18 do 75 godina, u razdoblju od 18. do 20. veljače 2024. godine.
Prema rezultatima istraživanja, vidljivo je kako je lanjska izmjena Zakona u najvećoj mjeri doprinijela tome da građani češće odlaze u trgovine radnim danom ili subotom nego nedjeljom, što ističe gotovo dvije trećine njih, točnije njih čak 62 posto. Takvoj strategiji kupnje osnovnih namirnica su nešto sklonije žene, kao i građani u dobi od 30 do 44 godine. Suprotno njima, ovoj strategiji manje su skloni muškarci, osobe u dobi od 60 do 75 godina, kao i građani nižih prihoda kućanstva (do 1.000 eura).
Percepcija trošenja novca
Svaki treći građanin percipira kako radi izmjene Zakona kupuje manje, odnosno smatra da troši manje novca na kupnju osnovnih proizvoda za svakodnevnu upotrebu zbog toga što pojedine trgovine nedjeljom ne rade. Među osobama koje percipiraju da troše manje nešto je više starijih građana (u dobi od 60 godina ili više), te onih s nižim prihodima kućanstva, do 1.000 EUR.
Valja naglasiti kako se tu radi o percepciji pojedinca koja se djelomično može razlikovati od stvarne potrošnje i financijskih pokazatelja trgovina. Veći broj izdanih računa ne znači automatski i veći promet, dok povećanje prometa trgovina treba uvijek promatrati tako da se vidi u kojoj je to mjeri rezultat inflacije, a koliko stvarno povećane potrošnje građana.
Petina građana nedjeljom odlazi u kupnju u trgovinu koja taj dan radi, iako im ta trgovina nije najomiljenija (19 posto) ili najbliža (18 posto). Takvoj strategiji kupnje najskloniji su građani koji žive u urbanim sredinama, za razliku od onih iz ruralnih naselja. Ovakvom pristupu kupnje skloniji su mlađi kupci, oni u dobi 16-29 godina, tj. pretežno Generacija Z i mlađi pripadnici Generacije Y, koji većinom nisu glavne osobe unutar kućanstva zadužene za svakodnevnu kupnju. Što se tiče njihovih uobičajenih kupovnih navika, mlađi kupci općenito su u manjoj mjeri skloni planirati odlaske u kupnju, za razliku od starijih kupaca, te su manje lojalni brendovima.
Svega 7 posto građana izjavilo da zbog neradne nedjelje češće naručuju namirnice online radnim danom ili subotom. Ovako mali postotak nije iznenađujući s obzirom na to da većina građana ipak i dalje osnovne namirnice poput hrane i pića češće kupuje u fizičkoj trgovini nego online.
Građani su podijeljena mišljenja oko novog raspored rada trgovina. Oko trećine građana, njih 36 posto, reklo je kako im se novi raspored rada sviđa, dok je ipak nešto više onih kojima se takav raspored ne sviđa (43 posto). Neutralnih po tom pitanju je 22 posto. Novi raspored rada trgovina u većoj se mjeri sviđa ženama te osobama u dobi od 45 do 59 godina, a skloniji su mu i oni koji osnovne namirnice kupuju rijetko (jednom mjesečno ili rjeđe). S druge strane, muškarcima, starijim sugrađanima (60+ godina), kupcima iz Istre i Primorja, osobama s visokim prihodima kućanstva te onima koji kupuju često (svakodnevno ili nekoliko puta tjedno) ovakav se model rada trgovina manje sviđa.
Najviše građana bi željelo da trgovine funkcioniraju po "starom" rasporedu rada, njih čak 43 posto, dok je 34 posto građana istaknulo kako želi da trgovine i dalje funkcioniraju po "novom" rasporedu. Da im je svejedno po kojem modelu rada će trgovine raditi istaknulo je oko petine građana (22 posto). Za vraćanje na "staro" u većoj su mjeri zainteresirani naši najstariji sugrađani (60+) te oni koji po proizvode za svakodnevnu uporabu u trgovine odlaze često. Zanimljiv je i podatak da je za vraćanje na “stari” raspored rada trgovina čak 86 posto onih kojima se postojeći model ne sviđa, nasuprot svega 3 posto onih kojima se postojeći raspored rada trgovina sviđa.
Može se zaključiti da je prošlogodišnja izmjena u Zakonu o trgovini oblikovala kupovne navike građana u Hrvatskoj, ponajviše tako da građani svoju "uobičajenu" nedjeljnu kupovinu osnovnih namirnica nakon izmjene Zakona češće obavljaju ostalim radnim danima. Ipak, svaki peti građanin i dalje kupuje nedjeljom, čak i u situaciji kada je njemu omiljena trgovina za kupovinu zatvorena ili kada trgovina koja radi tu nedjelju nije njemu u blizini.
POGLEDAJTE VIDEO: Plenković i Markić slave, obrtnici i trgovci plaču: Neradne nedjelje su Ustavne!
