Bogojevo, selo u Vojvodini nedaleko graničnog prijelaza kod Erduta u Slavoniji, postalo je prava shopping meka za Hrvate. Riječ je o selu od dvije tisuće stanovnika, a odmah na ulazi u Bogojevo nalazi se poveći supermarket, četiri ljekarne, optičara, benzinsku pumpu, poljoprivrednu ljekarnu, željezariju i pekaru, te jedan upravo smiješno i kičasto grandiozni restoran.
Ovo selo je zadnjih godina postalo prava meka za Hrvate koji iz bliže i dalje okolice dolaze u kupovinu po jeftinije… pa, gotovo sve, a osobito cigarete, lijekove, živežne namirnice, higijenske potrepštine i raznu drugu robu, piše Deutsche Welle.
Supermarket u Bogojevu mamac za Hrvate
Na graničnom prijelazu Erdut-Bogojevo uvijek se čeka, pa makar bio i radni dan, prijepodne, kao što je bio slučaj kada su se novinari Deutsche Wellea uputili u shopping "preko grane". Pred najvećim supermarketom u mjestu vukovarske, osječke, pa i belomanastirske registracije, unutra odmah do ulaza velika polica s Kraševim slatkišima i čokoladama.
U zamrzivačima nalaze se Agrokorovi proizvodi te Dukatovi mliječni proizvodi s natpisom "Sveže mleko". Sve, ili barem većina toga, je upola jeftinije nego u Hrvatskoj. Prodavačica je novinarima Deutsche Wellea rekla da ondje "primaju sve" kada su upitali prolaze li kartice jer su dobili savjet da upravo tako plaćaju ono što kupe. Naravno, kako bi izbjegli proviziju s mjenjačnicama.
Kupuje se sve, a rado se odlazi i na jeftini ručak
Ogroman broj Slavonaca svako malo je tu - neki odlaze samo po cigarete, drugi prave društvo pušačima u kupovini cigareta pa odlaze u Bogojevo "turistički", a treći redovito odlaze u vojvođansko selo kako bi kupili namirnice i higijenske potrepštine. Isto tako, postoje i oni koji preko granice voze voće i povrće pa to prodaju na osječkim tržnicama. Jeftinije su i tjestenine, sokovi, zamrznuto povrće, riža, džemovi, ali i slatkiši, osobito hrvatskih proizvođača.
Mnogi, kad su već ovdje, stanu i na ručak koji je također jeftiniji nego u Hrvatskoj, a nije rijedak slučaj da Osječani radi proslava potegnu čak do Bogojeva ili obližnjeg Apatina, gdje mogu uživati u ribljim specijalitetima ulovljenima u Dunavu, odmah pored restorana. I tu su cijene, kažu, puno pristupačnije nego u restoranima po Hrvatskoj, piše Deutsche Welle.
SLAVONCI SVE VIŠE KUPUJU U SUSJEDNOJ BiH: 'Što god nam zatreba, ovdje kupimo povoljnije nego kod nas'
Popularno je kupovati i lijekove
Ima tu i umirovljenika koji u brojnim ljekarnama kupuju tablete protiv bolova, vitamine, kreme i pomade, ali i lijekove koje kod nas mogu dobiti samo na recept, no doplata je veća od pune cijene u Srbiji. Kupuju se i pomagala, a osobito su bili popularni toplomjeri sa živom, već godinama zabranjeni u EU, pa tako i u Hrvatskoj, no sada ih više nema ni u Srbiji. "S lijekovima treba biti oprezan, jer carinici prave probleme", govore nam u ljekarni i preporučuju da sakrijemo vrećice s njihovim logotipom, da se barem ne vide "na prvu".
Slična je situacija i u Bosanskom Brodu, Orašju te u Gornjoj Prisiki na jugu BiH, kamo dolaze Splićani i stanovnici okolice, u Posušju, gdje šopingiraju stanovnici Imotske Krajine, kao i u mnogim drugim pograničnim mjestima Bosne i Hercegovine i Srbije. S druge strane, trgovine uz mađarsku granicu zjape prazne, odnosno, ondje više Hrvati ne idu često u shopping kao nekada. Razlog je što mađarska roba nije toliko jeftinija kao ova u Srbiji. Kupovina samo šteke cigareta čini put u, primjerice, Bogojevo, koje je samo 30 kilometara udaljeno od Osijeka ili 20 kilometara od Vukovara, isplativim.
Teško je procijeniti cifru koju Hrvati godišnje ostavljaju tijekom shoppinga u inozemstvu
Deutsche Welle piše da iako je izvjesno da se svota koju hrvatski građani ostavljaju u inozemstvu kreće u iznosu od više stotina milijuna kuna, koliko točno potroše svake godine u pograničnim mjestima Srbije i Bosne i Hercegovine teško je čak i procijeniti. Taj podatak nemaju ni u Ministarstvu financija, ni u HGK, ni u Zavodu za statistiku, ni u HUP-u. Nije nam mogla pomoći ni Porezna uprava Srbije, podatke smo dobili samo od Uprave za neizravno oporezivanje BiH.
Prema njihovoj evidenciji, strani su državljani u prošloj, 2018. godini podnijeli ukupno 405.781 zahtjev za povrat PDV-a za robu kupljenu u BiH, u ukupnoj vrijednosti od 121 milijun konvertibilnih maraka (malo manje od 500 milijuna kuna). U toj cifri su naravno svi granični prijelazi, pa tako i oni aerodromski i oni prema Srbiji. Prema Hrvatskoj, po broju zahtjeva prednjače granični prijelaz Orašje, Brod, Brčko i Gradiška, prema Slavoniji, Hukića Brdo, odnosno Maljevac s hrvatske strane kod Karlovca te Doljani u dolini Neretve. Pravo na povrat PDV-a ne odnosi se na kupljena motorna goriva, alkoholna pića i prerađevine od duhana, što sve spada u najčešće kupovanu robu.
U shoppingu preko granice: Evo što je sve jeftinije kod susjeda
