Nestić u intervjuu za Jutarnji list ističe kako prognoze u pogledu kretanja budućih mirovina u Hrvatskoj nisu sjajne. Navodi kako bi upravo to trebalo motivirati na odgovorno ponašanje u planiranju i provođenju budućih reformi.
"Prema metodologiji koju koristi Europska komisija, izabrali smo idealnog umirovljenika, tj. osobu koja je radila 40 godina, za cijelo to vrijeme primala plaću u visini prosječne plaće u zemlji, a u redovnu starosnu mirovinu odlazi s navršenih 65 godina. Jedna takva osoba u Hrvatskoj ove godine može očekivati mirovinu od približno 55 posto svoje zadnje plaće. Pretpostavlja se da je osoba bila osigurana samo u prvom stupu. To je jedan od lošijih omjera u Europi, samo Cipar, Bugarska, Rumunjska i Estonija imaju niži omjer. Ista takva osoba koja bi se danas zaposlila, a u mirovinu otišla 2052., može očekivati mirovinu u visini od 39 posto svoje zadnje plaće. To pokazuje pogoršanje relativne pozicije umirovljenika. Ako se ništa ne promijeni, vjerojatno ćemo biti na samom dnu europske ljestvice", kazao je Nestić.
Kako bi vlasti izbjegle taj scenarij, potrebno je postojeći sustav učiniti racionalnijim, ističe Nestić. To u pravilu znači da se poduzimaju aktivnosti s ciljem povećanja prosječnog radnog staža, odnosno produljavanja radnog vijeka. Nadalje ističe kako bi mirovinska prava na temelju posebnih propisa trebalo bi približiti pravima u općem sustavu. Međutim, lako je moguće da niti to ne pomogne. Zato će se u mirovinski sustav vjerojatno morati uključiti više sredstava iz proračuna ili više uplata samih građana.
Vezani članci:
arti-201107040471006 arti-201102020637006 arti-201103230396006 arti-201104050096006 arti-201101200067006
