Predizborno sučeljavanje će se održati u Novinarskom domu u Zagrebu, a moći ćete ga UŽIVO pratiti na Net.hr-u.
Sudjelovanje su potvrdile: konzervativna koalicija Spremni (Mate Knezović), Naprijed Hrvatska (Josip Kregar), ORaH (Gordan Cmrečki), Radnička fronta (Marko Milošević), Za grad () i Živi zid (Ivan Vilibor Sinčić). Stranka Pametno odlučila je odustati od sučeljavanja, a organizatorima ove inicijative se predstavnici U ime obitelji i stranke Bandić Milan 365 nisu ni javili.
"Hrvatska radio televizija odabir stranaka za izborno sučeljavanje nazvala je vlastitim diskrecijskim pravom. Iako smo stranke različitih političkih programa, smatramo da je osnovno pravo građana da budu informirani o dionicima izborne utrke i da je upravo u širokoj paleti izbora sadržana bit demokracije. HRT je svojim postupcima pokazao da ih ne zanimaju demokratski procesi i informiranje, već sudjelovanje u klasičnoj političkoj polarizaciji", stoji u priopćenju ovih stranaka.
Podsjetimo, nakon prigovora DIP-a, HRT je odlučio otkazati sučeljavanje, što je kritiziralo i Hrvatsko novinarsko društvo koje je HRT pozvalo da hitno promijeni svoju odluku.
Stranke koje organiziraju večerašnje sučeljavanje također smatraju da je HRT time odlučio građanima još više uskratiti pravo na informiranje. "Zato smo mi, stranke koje žele građane informirati o svojim programima, ali za to nismo dobili priliku, odlučili organizirati alternativno sučeljavanje koje će građani moći pratiti putem live streaminga", stoji u priopćenju.
Sučeljavanje počinje u 20 sati, a moći ćete ga pratiti na Net.hr-u.
20: 10 U uvodnom izlaganju predstavnici su saželi prioritete svojih stranaka. Predsjednik Hrvatske zore naglasi je centralnu važnost mladih za budućnost Hrvatske, predstavnik koalicije Spremni kao centralnu stavku je naglasio inzistiranje na definiciji braka kao zajednice između jednog muškarca i jedne žene, zabranu rada nedjeljom, protivljenje abortusu i eutanaziji te vraćanje dostojanstva braniteljima.
20:15 Stranka Naprijed Hrvatska, koju predstavlja Josip Kregar, ističe reformu pravosuđa, gospodarstva i želi moderno društvo i demokratsku državu.
20: 18ORaH kao ključne stavke izdvaja teritorijalni preustroj Hrvatske (podjela ne četiri regije plus Grad Zagreb) i racionalizaciju raspodjele sredstava, preustroj pravosuđa i porezne politike te reforma javne uprave.
20: 20Radnička fronta zalaže se za jaku socijalnu državu, jak radnički pokret i snažne sindikate kao jedine načine suprotstavljanju kapitalističkom mentalitetu kojem je cilj što više novaca raspodijeliti u što manje ruku. Također se zalažu za okretanje leđa stranom kapitalu.
20: 22 Stranka Za grad ističe zastupanje modernih, progresivnih i liberalnih vrijednosti te želi biti glas mladih te malih poduzetnika.
20:25 Živi zid protivi se mjerama štednje, želi da se svi krediti pretvore u kunske, da se ukine valutna klauzula te za prestanak sluganske politike prema EU te povlačenje hrvatske vojske iz Afganistana i legaliziranje indijske konoplje.
20:30 Na pitanje treba li HRT-u ukinuti mogućnost zarađivanja na reklamama ili ukinuti mogućnost naplaćivanja RTV pretplate, Ivan Pernar (Živi zid) odgovorio je da se zalaže za ukidanje pretplate, Iva Kvakić (Za grad) je naglasila da pretplata nije nužno zlo, ali da HRT treba stvarno postati javni servis građana tj. promijeniti uređivačku politiku. Marko Milošević (Radnička fronta) naglašava ključnost pretplate za neovisnost uređivačke politike, ali također smatra da se ta politika treba popraviti. Ivan Pernar je replicirao izjavom da se ne protivi HRT-u, ali da bi ga se trebalo financirati direktno iz proračuna umjesto pretplatom.
20:35 Gordan Cmrečki (ORaH) smatra da se HRT ne smije dodvoravati populističkom mišljenju i prilagođavati komercijalnim televizijama
Josip Kregar (Naprijed Hrvatska) upozorava da je HRT postao žrtvom političke manipulacije, iako su službeno zakonski slobodni, ali tu slobodu ne ispoljavaju.
Mate Knezović (koalicija Spremni) misli da bi HRT trebala više promicati moralne i obiteljske vrijednosti.
Reforma javnih sektora
Iva Kvakić želi efikasniju javnu upravu.
"Treba napraviti efikasniju preraspodjelu rada, previše se novca troši na javnu upravu. Za racionalizaciju smo, do smanjenja plaća može doći, ali nije nužno. Prvo racionalizacija i efikasna raspodjela, a onda sve ostalo."
Milošević ne zagovara smanjenje plaća u javnoj upravi.
"Ako se smanje plaće u javnoj upravi, onda će privatni sektor dobiti svoju presliku u javnom sektoru, a kupovna moć građana i posljedična snaga ekonomije će katastrofalno pasti jer u privatnom sektoru mnogi rade za 3, 4 tisuće kuna. Jedino javni sektor i dalje financira potrebno."
ORaH-ov Milošević želi brži i jasniji javni sektor.
"Nije problem kolika je plaća u javnom sektoru, ona treba biti realna za rad koji se obavlja. Svatko zna da ima previše zaposlenih za previše procedura. Javni sektor mora biti efikasan servis za građane, brz, jednostavan i jasan."
Kregar ne misli da treba smanjivati plaće u javnoj upravi te da su neki sektori zanemareni.
"U javni sektor spadaju i učitelji i znanstvenici i liječnici. Zbog toga govoriti o smanjenju plaće nije dobro. Za rekonstrukciju sam javne uprave. Na 3 li 4 zaposlenika u javnoj upravi mi imamo jednog šefa, a to je struktura koja se ne može održati. Kod nas su neki sektori javne upravi zanemareni."
Žanić: "Privatni sektor plaća potrebe javnog sektora. U javnom sektoru ne možete vrednovati rad ljudi kako se to čini u privatnom sektoru. Trebalo bi izbaciti državu iz plaćanja iz tog kruga", smatra
Pernar: "Živi zid zalaže se za rezove prema stranim bankama, a ne prema svojim građanima."
Revizija Vatikanskih ugovora
Za reviziju su Radnička fronta, Orah, Naprijed Hrvatska, Živi zid, ORaH, Za grad i Hrvatska zora, a protiv je koalicija Spremni.
Privatizacija/nacionalizacija poduzeća
Cmrečki (ORaH): "Zadatak države s javnim poduzećima nije jednostavan i jednoznačan."
Kregar (Naprijed Hrvatska): "Javna poduzeća smo privatizirali kada su bila profitabilna, to se ne bi trebalo ponoviti. Treba privatizirati mrtve kapitale."
Knezović (koalicija Spremni): "Vlasništvo treba biti u dobrim rukama, nije bitno je li to privatno ili državno vlasništvo. Ključ je u biranju ljudi koji imaju jasnu politiku i jasne vrijednosti."
Kvakić (Za grad): "Ono od čega zarađujemo ne treba privatizirati.
Milošević (Radnička fronta): "Apsolutno protiv svih privatizacija"
Predstečajne nagodbe
Kregar: "Ostavile su tragove sumnje jer su se neki domogli značajnih novaca pa ne treba osuditi konkretno sredstvo već zloupotrebu."
Pernar smatra da je cijeli proces kriminalan.
Knezović: "To je pljačka koja je počela s privatizacijom, narodu je otuđeno 0ko 50 milijuna kuna, s mnoštvom fiktivnih računa."
Žanić misli da je Hrvatsko gospodarstvo već bilo na koljenima i to je bio logičan potez, ali je problem u pravosuđu. Da pravna država funkcionira sve bi išlo brže.
Pernar: "Za sve je kriva pogrešna monetarna politika, država treba pustiti novac da se dugovi mogu podmiriti umjesto da se oprašta pogodnima."
Kvakić: "Ne želim ulaziti u motive, a praksa je pokazala da je korišteno u kriminalne radnje. To je rješavanje simptoma, a ne uzroka, treba poraditi na promjenama monetarnog sustava i pravosuđa."
Milošević: "To je bio politički proces u kojem su se namirile pogodne političke elite, kao što su Linić i njegovi prijatelji"
Cmrečki izdvaja potrebu za reformom pravosuđa, što se prožima kroz gotovo sva pitanja i probleme Hrvatske.
Treba li zabraniti abortus?
Knezović: "Država nema tu vlast da uništi ljudski život. To ne smije učiniti čak ni roditelj. Život počinje kod začeća, abortus je gori od holokaust, komunističkih zločina itd."
Cmrečki je protiv zabrane abortusa jer misli da je to odluka jedino žene.
Pernar misli da se trebaju promijeniti uvjeti koji potiču na abortus (stambeno pitanje itd.)
Kvakić smatra da zabrana nema utjecaja na to koliko se abortus izvodi, da je žensko pravo i da se treba osigurati sigurne uvjete da se izvodi.
Kvakić i Knezović raspravljaju o tome kako se žene osjećaju nakon abortusa. Kvakić je predbacila Knezoviću što kao muškarac priča o tome kako se žene osjećaju i time pobrala prvi aplauz na debati.
Milošević smatra da sredovječni, konzervativni muškarci nemaju što odlučivati o abortusu.
Kregar je za održavanje trenutačnog zakona o abortusu, ali i za uvođenje seksualnog odgoja.
Žanić se zalaže za edukaciju kako bi se spriječilo što više abortusa, pogotovo zbog pada nataliteta.
3 točke za promijenu školstva
Žanić kaže da treba modernizirati sustav, uvesti više prakse.
Pernar želi besplatne udžbenike, usporavanje tempa promjene udžbenika, uvođenje edukacije o procesu nastanka novca.
Kvakić misli da treba povećati ulaganje iz proračuna na oko 5 posto, nastaviti provoditi trenutačnu reformu kurikuluma, uskladiti visoko obrazovanje s potrebama tržišta rada.
Milošević misli da treba obustaviti svu komercijalizaciju, potpuno besplatno obrazovanje od vrtića do doktorata, nulta stopa tolerancije prema reviziji povijesti.
Cmrečki smatra da se kurikulum treba uskladiti sa suvremenim i gospodarskim potrebama, osuvremeniti školstvo koje je u skladu s vrijednostima 19. stoljeća, povećanje ulaganja u znanost i istraživanje.
Kregar kao prioritete izdvaja povećanje ulaganja i povećanje plaća te pojačavanje kritičke komponente obrazovanja.
Knezović misli da treba uvesti domaćinstvo, a ne građanski odgoj i spolni odgoj u kojima vidi elemente pedofilije.
Individualna pitanja
Žanić je odgovorio da ime njegove stranke nema nikakve veze s Grčkom profašističkom Zlatnom zorom.
Knezović na pitanja 'Jeste li vi ustaša?' kaže da je domoljub, da su ustaše, uglavnom nevine, ubijene već davno. Odbija svaki totalitarizam.
Kregar odgovara na pitanje hoće li izdati Josipovića kao što je izdao SDP, s kojima je bio na prošlim izborima. Tvrdi da im nije okrenuo leđa već je glasovao po savjesti i bio je neugodno iznenađen neispunjenim obećanjima.
Cmrečki odgovara da je primio donaciju Čermaka, unatoč tome što su 'zeleni', jer je hrvatska firma koja pošteno radi.
Milošević je dobio pitanje: Mao ili Trocki, na koje je odgovorio da ne bira niti jednog, ali sugerira ljudima da se informiraju pa da im se možda nešto od toga i svidi.
Kvakić je dobila pitanje je li feministički to što se uvijek pojavljuje u minici, na što je odgovorila da nije jer se feminizam zalaže upravo za slobodu izbora.
Pernar je dobio pitanje misli li još uvijek da je na meti tajnih službi. Tvrdi da mu netko stalno podmeće kako bi skrenuli pažnju s bitnih problema.
Završna riječ
Žanić izdvaja još jednom da se zalaže za ulaganje u mlade te da domoljublje nije fiktivna vrijednost.
Knezović kaže da nitko nema pravo na domoljublje više od drugih, bez obzira jesu li lijevi ili desni. Smatra da je obitelj najvažnija, da treba zaustaviti odlazak mladih iz Hrvatske, da treba ponovno naseliti sela te da u Hrvatskoj ne smiju biti oni koji su vršili agresiju na Hrvatsku, izdvajajući komuniste.
Kregar upozorava na manipulaciju kampanjom i predizbornim procesom jer su velike stranke eliminirali sve važne rasprave.
Cmrečki naglašava da je ORaH napisao program za rješenje svih problema Hrvatske, dostupne na njihovoj stranici. Kaže da naše najveće bogatstvo nije prošlost već budućnost.
Milošević smatra da je Hrvatskoj potrebna snažna lijeva opcija koja će zaustaviti sve veće naginjanje u desno. Smatra da se kapitalizam ne može reformirati već se protiv njega treba boriti.
Kvakić se zalaže za pluralizam i dijalog, poziva sve da izađu na izbore i glasaju po svojoj savijesti, ali misli da dvije velike stranke nisu pokazale ništa da bi zaslužile povjerenje.
Pernar kaže da je Hrvatska samo privremeno bila suverena država, a danas je u službi stranih interese te želi vratiti suverenitet Hrvatskoj.
