Još jedno produbljivanje podjela u društvu svakako je bio estradno-politički rat koji, kao i svaka druga tema u današnjem društvu u, naglašavam, 2017. godini nije mogao proći bez Tita.
Maršal Tito, bivši stanovnik Zagreba, pronašao se tako, niti kriv niti dužan, u prepucavanju na relaciji glazba - preciznije, estrada i politika. Politika ide ruku pod ruku s glazbom, a još kad u taj recept ubacite malo nostalgije, popularnost na društvenim mrežama vam je zagarantirana.
Naime, zbog skidanja ploče HOS-a na kojoj se nalazi, kako i sam Hasanbegović tvrdi, ustaški pozdrav "za dom spremni" i koja je prema mišljenju naših vladajućih najbitnija tema u Hrvatskoj, Meri Cetinić, naša poznata estradna pjevačica, na svom Facebooku je napisala kako se radi o, citiram, "sramotnom danu za Hrvatsku". "Dizati ploču svojih branitelja s mjesta gdje su poginuli, jer su bili spremni obraniti svoj, naš dom, jer to traže oni koji su ih ubili! Sramimo se umjesto svih onih koji su poklekli pred takvom ucjenom", napisala je Cetinić.
Svojom reakcijom privukla je pažnju Kreše Beljaka, očito vrsnog glazbenog znalca. Pomislili bi, pak, neki da se možda sjetio neke njene pjesme koja bi potkrijepila njene riječi, no Beljak je kopao još dublje po glazbenoj riznici i sjetio se da je, kako ju je nazvao, 'Crvena Meri' pjevala pjesme posvećene maršalu Titu.
Tako se, niti kriv niti dužan, maršal Tito po tko zna koji već put našao na tapeti rasprava koje su, ako je, ponavljam, suditi prema mišljenju naših vladajućih, najbitnija tema u Hrvatskoj. Cetinić, kao što je to već kolegica Ružica Đukić prikazala u svom prilogu, nije bila jedina osoba koja je pjevala pjesme posvećene maršalu Titu.
Titu i bivšoj Jugi su pjevali gotovo svi, od Gabi i Arsena, Dubrovačkih trubadura, Srebrnih krila, Mirka Cetinskog koji je bivšoj državi pjevao na talijanskom prepjev pjesme Lepe Brene, Novih fosila, pa sve do Čolića koji je proslavio pjesmu nastalu u Drugom svjetskom ratu, a radi se o numeri "Druže Tito mi ti se kunemo".
Mnogi glazbenici danas niječu da su uopće pjevali o bivšoj državi i maršalu, no vodeći se diskografskim tragovima, svatko od nas može zahvaljujući internetu pročačkati po nečijem glazbenom opusu. Tako je, primjerice, i Zlatko Pejaković pjevao Titu u pjesmi "Digni svoju ruku Druže" 1985, godine, a također je tijekom karijere u Korni Grupi opjevao i Bandićevog omiljenog sekretara SKOJ-a Ivu Lolu Ribara.
Pejaković je, kao i Bandić, Tita smjestio daleko u zaborav, pa je 1992., ako je suditi prema autentičnosti snimke, na pozornici pred Paragom i njegovim pristašama zapjevao "Juru i Bobana". Titovoj Jugoslaviji, prije nego je otpjevala "Dubrovačka zvona" koja je uvrštena u kompilaciju Croatie Records pod nazivom "Najljepše domoljubne pjesme", pjevala je Tereza Kesovija, estradna glazbenica koja je u mnogim navratima isticala svoju ljubav prema Hrvatskoj.
Naime, Tereza je svojim vokalom oplemenila pjesmu "Jugoslavijo, volim te" još davne 1980. Ipak, nije to prvi put da je Tereza okrenula leđa domovini. Ako ljude, one prave domoljube s kojima često imate čast raspravljati u komentarima na društvenim mrežama, smeta činjenica da je pjevala o Titovoj Jugoslaviji, pitam se koliko će ih tek smetati činjenica da je Tereza 1966. godine na, sad već ofucanom festivalu zabavne glazbe, Euroviziji svoje srce ipak dala, puno prije nego svojoj domovini i predizbornim kampanjama HDZ-a, Monacu.
Doris Dragović je također poznata kao osoba koja, ako je suditi po njenoj karijeri, jednako voli i Hrvatsku i Jugoslaviju. "Dajem ti srce, zemljo moja", pjevala je 1992. godine u stihovima jedne od najpoznatijih hrvatskih domoljubnih pjesama, a samo sedam godina prije tepala je Jugoslaviji stihovima "Zemljo moja najdraža na svijetu" u pjesmi "Hej, Jugosloveni". Ta dva svijeta kojima se u samo sedam godina razmaka obraćala pokušala je spojiti 2014. godine u polupraznoj Kombank areni u Beogradu, no to je rezultiralo fijaskom.
Titu je pjevao čak i ponajbolji bard naše glazbene scene Oliver Dragojević u funky pjesmi "Tito i Prva proleterska" te pjesmi "Pionirsko kolo" koje je snimio s dječjim zborom Osnovne škole "Josip Broz Tito" iz Novog Beograda, a ipak se radi o čovjeku koji već dugo vremena odbija nastupiti u susjedstvu, a vjerojatno nikad niti neće.
Zanimljiv je podatak da je Titu pjevao i Krunoslav Kićo Slabinac u pjesmi "U ime slobode" koja datira iz 1974. godine. Zanimljiv je to, zaista fakt, uzme li se u obzir da je Kićo, jedan od prvih hrvatskih rockera, dvadesetak i kusur godina kasnije postao saborski zastupnik HDZ-a te je danas u mirovini.
I tako, kako to biva već posljednjih nekoliko godina, ustaše i partizani vječna su tema. O njima će se raspravljati na apsolutno svim razinama, podjela će biti još više, umjesto da koračamo ka razvoju i budemo, kako je predsjednica obećala, Švicarska. No, obećanje je ludom radovanje, pa se tako i ovaj estradno-politički rat može zaključiti s nadanjem da će "Despacito" završiti na nekakvoj longplejki pa da ona postane najvažnija ploča u Hrvatskoj.
1. Zlatko Pejaković - od "Digni svoju ruku Druže" do "Jure i bobana"
2. Tereza Kesovija - od "Jugoslavijo, volim te" do "Dubrovačkih zvona"
3. Doris Dragović - od "Hej, Jugosloveni" do "Dajem ti srce"
4. Oliver Dragojević - od "Tito i Prva proleterska" do "Mi smo hrvatski mornari"
5. Krunoslav Kićo Slabniac - od "U ime slobode" do "Bećarca"
