S obzirom na to da prije nekoliko mjeseci niti jedna kandidatura nije stigla na javni poziv za izbor predsjednika Povjerenstva za fiskalnu politiku, poziv je ponovljen, a u Saboru se nadaju da će predsjednika Povjerenstva izabrati u drugom pokušaju.
Povjerenstvo za fiskalnu politiku ima više zadaća, a osnovna zadaća toga tijela je razmatrati i procjenjivati primjenu fiskalnih pravila. Između ostalog, to znači i da ima zadatak upozoriti Vladu ako dođe do određenih odstupanja bilo u primjeni fiskalnih pravila, bilo makroekonomskih projekcija u odnosu na projekcije Europske komisije te da traži očitovanje ili određena postupanja kako bi došlo do ravnoteže.
Na prvi javni poziv raspisan početkom godine, podsjetimo, nije stigla nijedna prijava što je izazvalo nevjericu s obzirom na to da je zakonom potkraj prošle godine dodatno ojačana neovisnost Povjerenstva i njegovom čelniku dan status dužnosnika.
Izostanak zainteresiranih za tu dužnost komentirao je tada potpredsjednik Odbora za financije i državni proračun SDP-ov Boris Lalovac kazavši: "Neugodno smo time iznenađeni".
Boris Lalovac
Boris
Lalovac (Patrik Macek/PIXSELL)
Novi poziv za izbor predsjednika Povjerenstva za fiskalnu
politiku raspisan je prošloga tjedna, traje 15 dana, objavljen je
na internetskim stranicama Sabora, a saborskom Odboru za
financije i državni proračun, mogu se javiti osobe koje trebaju
ispunjavati nekoliko uvjeta: moraju imati hrvatsko državljanstvo
i prebivalište u Hrvatskoj, završen studij kojim se stječe 300
ECTS bodova ili visoku stručnu spremu prema ranijim propisima.
Također moraju imati najmanje osam godina radnog iskustva u
struci u području javnih financija, makroekonomije, ekonomske
politike i računovodstva te istaknute rezultate u radu.
Uvjet je i da osoba nije osuđivana za kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti i protiv koje se ne vodi kazneni postupak za takva kaznena djela, kao i da nije član ili članica političke stranke niti je to bila posljednje tri godine do dana kandidiranja za predsjednika Povjerenstva.
Nakon što Odbor zaprimi prijave utvrdit će kandidate i kandidatkinje koji udovoljavaju propisanim uvjetima i sa svakime od njih obaviti razgovor te predložiti Saboru koga imenovati predsjednikom Povjerenstva.
On je dužnosnik u smislu da mora predati imovinsku karticu, a ima pravo na plaću u visini plaće potpredsjednika Državnog izbornog povjerenstva (DIP), ne može sudjelovati u političkim aktivnostima, obavljati drugu javnu dužnost ili biti zaposlen u drugom tijelu javne vlasti ili trgovačkom društvu, odnosno drugom poslovnom subjektu.
Saborski Odbor za financije i državni proračun (Patrik Macek/PIXSELL)
Članovi Povjerenstva za svoj rad primaju mjesečnu naknadu u
visini umnoška osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika i
koeficijenta 0,50. Povjerenstvo ima sedam članova, bira ih
se se na pet godina, imenuje ih Sabor na prijedlog Odbora za
financije i državni proračun.
Šest članova predlažu Državni ured za reviziju, Ekonomski
institut Zagreb, Institut za javne financije, Hrvatska narodna
banka te ekonomski i pravni fakulteti. U svakom mandatu
Povjerenstva imenuje se predstavnik iz redova različitih
ekonomskih i pravnih fakulteta sveučilišta u Zagrebu, Splitu,
Osijeku i Rijeci. Zamjenika predsjednika biraju između sebe
članovi Povjerenstva.
Čelna osoba Povjerenstva ranije je po funkciji bio predsjednik
ili predsjednica saborskog Odbora za financije i državni
proračun, a s obzirom na to da novi čelnik nije izabran i dalje
je to HDZ-ova Grozdana Perić. Zakonom o
fiskalnoj odgovornosti je ojačana neovisnost Povjerenstva i
profesionaliziran njegov rad te je Povjerenstvo
definirano kao stalno, neovisno i samostalno državno tijelo
u kojemu više nema potrebe za
predstavnicima Sabora.
Čalnovi Povjerenstva su mr. sc. Vesna
Kasum, predstavnica Državnog ureda za reviziju; dr.
sc. Vjekoslav Bratić, predstavnik Instituta za
javne financije; prof. dr. sc. Helena
Blažić, iz reda predstavnika ekonomskih fakulteta
(Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci); dr. sc.
Nataša Žunić-Kovačević, iz reda predstavnika
pravnih fakulteta (Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci)
i dr. sc. Maroje Lang, predstavnik Hrvatske
narodne banke te zamjenik predsjednice Povjerenstva dr. sc.
Danijel Nestić, predstavnik Ekonomskog instituta
Zagreb.
Premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić (Robert Anic/PIXSELL)
Zašto se nitko nije javio na prvi poziv, pitanje je koje je u
kuloarima dobivalo različite odgovore pa se propitivalo koliko je
Povjerenstvo tu uglavnom reda radi samo da bi se ispunilo
preporuke Europske komisije, kao i je li izostao prešutni
politički blagoslov potencijalnim interesentima za prijavu.
No, to bi tijelo, pogotovo s obzirom na situaciju u Hrvatskoj, ma
koliko god se vladajući hvalili fiskalnom disciplinom, moglo
imati i te kakvog posla, a na neke primjere dobre prakse
podsjetio je Poslovni
dnevnik. Naime, slovensko Fiskalno vijeće prilikom rebalansa
proračuna javno je upozorilo na ekspanzivnu i procikličku
fiskalnu politiku za 2019., ocjenjujući da je neprimjerena za
ukupnu situaciju i strukturne izazove javnih financija.
Fiskalni savjet kakav postoji u Srbiji bio je vrlo izravan u kritikama tamošnjeg proračuna te je potkraj prošle godine Vladi poručio kako "umjesto za autoputeve, povećava sredstva za vojsku i policiju" te prekomjerno diže plaće zaposlenih u javnom sektoru, čime svjesno napravio izbor koji znači umanjenje gospodarskog rasta".
S druge strane, postoje i oni koji će upozoriti da bi s obzirom na to kako vladine fiskalne i socio-ekonomske politike reproduciraju društvenu nepravdu, bilo prijeko potrebno imati glasove koji će jasno zagovarati promjenu. No to je s obzirom na fiskalnu stabilnost onako kako je diktiraju iz nadzorničkih europskih institucija, u najmanju ruku prilično teška zadaća i možda ipak prevelik zalogaj samo za jedno fiskalno povjerenstvo.
