Koncem svibnja u Hrvatskoj je više od 220 tisuća građana imalo blokirane račune s glavnicom duga od 2,39 milijardi eura te više od 13.700 poslovnih subjekata s iznosom glavnice duga od 588 milijuna eura. U priču s dugovanjima ušle su i agencije za otkup potraživanja na čiji je način poslovanja bilo mnogo pritužbi pa se prionulo izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju.
Prema tim izmjenama koje bi trebale stupiti na snaguna jesen, kako piše Novi list, agencije za otkup dugova morat će, prije nego krenu u ovrhu građana čiji su dug kupili od banke, ponuditi dužniku restrukturiranje duga što uključuje i djelomičan oprost duga. Time se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi direktiva o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima kredita.
Potrošaču ponuditi restrukturiranje duga
Cilj je zakonskih izmjena ostvariti veću zaštitu potrošača u ugovorima o stambenom potrošačkom kreditiranju, ali i kod ostalih potrošačkih kredita. Pa bi, između ostalog, bilo propisano da će vjerovnik (agencija za naplatu potraživanja) prije same ovrhe morati ponuditi potrošaču restrukturiranje duga, što može značiti djelomično ili potpuno refinanciranje duga, odnosno potpuno novi kredit koji će potrošač moći otplaćivati. Navodi se i mogućnost izmjene postojećih uvjeta ugovora o kreditu, što može uključivati produljenje roka trajanja ugovora o kreditu, promjenu vrste ugovora o kreditu, odgodu plaćanja cijele obročne otplate ili njezina dijela za određeno razdoblje, promjenu kamatne stope, djelomične otplate, konverziju valute, ali i djelomičan oprost i konsolidaciju duga.
Vrlo je vjerojatno da će se obveza restrukturiranja duga propisati i za banke, a ne samo za kupca duga. To znači, piše Novi list, da bi i banke trebale građanima ponuditi neki model restrukturiranja duga prije nego što dug prodaju agencijama za naplatu potraživanja. Prema odlukama regulatora, Hrvatske narodne banke, poslovne banke bi trebale refinanciranje duga ponuditi dužnicima prije ovrhe i prodaje kredita, a sada bi to trebala postati zakonska obveza.
'Dolaze nam agencije iz Poljske, Škotske...'
Izmjenama zakona trebalo bi biti jasno propisano i informiranje građana o tome da je njihov dug prodan agencijama za naplatu potraživanja, ali i to da se nakon prodaje prava trećoj strani potrošač ima pravo pozivati na sva prava koja je imao u ugovoru s bankom. Cilj je i da se jasno uredi nadzor nad agencijama za naplatu potraživanja te da one više ne bi smjele uznemiravati dužnike izvan propisanog vremena niti im davati obmanjujuće informacije.
Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) kazala nam je da svi ti prijedlozi zvuče dobro, ali je oprezna oko toga hoće li se provesti i u praksi.
"Očito smo postali vrlo interesantno tržište agencijama za naplatu dugovanja jer stalno niču nove, a neke dolaze i izvana - iz Poljske, Škotske, Irske… Da se ranije uvelo reda, bilo bi manje ovršenih i blokiranih, a da ne govorimo o tome koliko bi bilo manje ljudi kojima su ugrožena temeljna ljudska prava. To znači: ako ne mogu otplatiti dug na 12 mjeseci, ponudi mi na 24 mjeseca. Vrlo je malo onih koji pokušavaju izbjeći plaćanje dugova, velika većina dužnika želi otplatiti svoje dugove, ali su došli u situaciju da to ne mogu. Cilj je da se nađe zajednički jezik klinjenata i institucija", kaže Knežević.
'Trebalo bi uvesti registar dugova'
Ona smatra da treba detaljno propisati cijelu proceduru, a agencije za naplatu potraživanja staviti pod nadzor.
"Sada im nije nadležna ni HANFA niti Hravtska narodna banka pa se dešavaju čuda. Ako se sve svede na to da se ljude ne smije uznemiravati u određeno vrijeme, onda će oni i dalje biti u problemima", ističe.
Knežević kaže da se udruzi kojoj je na čelu javljaju mnogi potrošači žaleći se kako uopće ne znaju da je banka ili telekom ili osiguravajuće društvo prodalo njihov dug agencijama za naplatu potraživanja.
"Procedura ne valja pa ljudi bivaju iznenađeni kada ih ovi počnu nazivati. Ne objašnjava im se o čemu se radi, ne dobivaju informacije o tome koliki je iznos osnovnog dugovanja, a koliki je iznos kamate te pod kojim je uvjetima njihovo dugovanje prodano. Ljudi nemaju tu osnovnu informaciju i zbog toga bi trebalo uvesti registar dugova", napominje predsjednica HUZP-a.
Dobio otkaz jer je šefu 'navukao kamatare na vrat'
Dodaje da HUZP zovu mnogi unezvjereni građani žaleći se da nemaju osnovne informacije i prepričava nam dva znakovita slučaja.
"Nedavno nas je nazvao jedan mladi čovjek iz Nove Gradiške i rekao da su ga za jedan te isti dug telekomu zvale već tri različite agencije, iako je dug platio čim su ga nazvali iz prve. Zapitao se hoće li ga zbog istog tog duga zvati iz svih dvadesetak agencija koliko ih ima kod nas. A zvao nas je i čovjek iz Splita koji je odbio otkaz jer su ga iz jedne agencije za naplatu potraživanja neprestano zvali u firmu. Njegov šef mu je rekao da im je navukao kamatare na vrat te mu dao otkaz. Iz takvih je primjra jasno da to područje treba biti uređeno, a procedure precizno propisane. Te agencije moraju biti pod nečijim nadzorom, da se nekome može prijaviti ako ne poštuju pravila. A to što će neki djelatnik u agenciji izgubiti licencu - to je mačji kašalj", zaključila je Knežević.
