Ožujak nam donosi prvi značajniji pad nezaposlenosti. U odnosu na veljaču, na burzi rada je oko 5 tisuća građana manje, a zapošljavanja pred turističku sezonu tek su počela.
Ipak, epidemiološka situacija zasad samo budi nadu u dobru sezonu u kojoj bi se zaposlili brojni konobari, kuhari i čistači. No, za razliku od turističkih poslodavaca, oni u građevini bi do radnika mogli doći puno teže.
U normalno vrijeme trajala bi potraga za sezonskim radnicima
Da je stanje normalno, u ovo vrijeme bi lov na sezonske radnike pred turističku sezonu bio u punom jeku. Ipak, COVID neizvjesnost ove godine komplicira situaciju.
"Pričam s kolegama, naravno. Nitko ništa ne zna niti može prognozirati. Trenutno u firmi 58, ali kad otvorimo sva tri hotela, a to planiramo do 1.6. ove godine, onda će nam trebati otprilike 250 osoba", kazala je članica Uprave lanca hotela Diana Garifullina.
Od tih 250, stotinjak će biti konobari. Tada Jadran Ćuzela, konobar u hotelu, neće morati sam pokrivati ljetnu terasu. Pomoć sezonaca, pogotovo onih s iskustvom, dobro će doći.
"Lakše se uhodati, ali ima onih kojima treba i pomoći za početak. Zavisi odakle dolaze, imaju li iskustva ili ne", kaže Ćuzela.
Nezaposlenost pada
Od početka godine nezaposlenost pada. Siječanj smo zaključili s više od 165 tisuća nezaposlenih, a danas ih je tek nešto više od 157 tisuća. U prva dva mjeseca prijavljeno je 32 tisuće slobodnih radnih mjesta - najviše ugostiteljskih djelatnika - konobara, kuhara i čistača.
Takva kretanja u godini izazovnoj i za radnike i za poslodavce, Vlada smatra vlastitim uspjehom. Mjere za očuvanje radnih mjesta su zaustavile masovne otkaze, kaže ministar rada, a Vlada će i dalje pomagati.
"Sada ćemo kroz nekoliko dana vidjeti na koji način će se epidemiološke mjere, odnosno na koji način će se epidemija kretati među našim građanima i nakon toga ćemo objaviti što dalje planiramo i na koji način će biti komplementarne mjere", kazao je ministar rada, HDZ-ovac Josip Aladrović.
Nestašica radnika u građevini
I dok je sezonske radnike u turizmu još i moguće naći, potpuna nestašica vlada u građevinskom sektoru. Iz HGK procjenjuju da će uz obnovu Zagreba i Banovine u ovoj godini nedostajati 20 tisuća građevinskih radnika.
"Kvalitetni radnici su zbilja otišli vani. Ta zanimanja nismo prikazali dovoljno atraktivnima tako da u Hrvatskoj kroz strukovne škole nemate preveliki broj djece koji se školuju za ta zanimanja", kaže Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet.
"Mi vrlo aktivno kroz politike zapošljavanja radimo na tome da radnu snagu koja je slobodna, a za kojom postoji manja potražnja, prekvalificiramo na radnu snagu koja bi bila potrebna sektoru građevinarstva", kaže Aladrović.
Što neće Hrvati, radit će stranci
A što neće Hrvati, radit će stranci. Iz zemalja u okruženju odakle je Hrvatska tradicionalno crpila radnu snagu radnici su otišli za iseljenim Hrvatima na zapad. Sad se traži na drugim tržištima jer kvote su potpuno ukinute.
"A sad je tražimo po Indiji, po Bangladešu, po Nepalu, Ukrajini. Tražimo je gdje god je možemo naći", kaže Čagalj.
A tražit će se još. Jer kad uz obnovu od potresa diljem Hrvatske krenu postepidemijske investicije, u ovoj deficitarnoj grani moglo bi nedostajati i stotinjak tisuća radnika.
