Iako je Ministarstvo pravosuđa, kao što je premijer Andrej Plenković prije gotovo tri mjeseca obećao Inicijativi #spasime, osnovalo radne skupine za izmjenu zakonodavstva koje regulira nasilje u obitelji i nasilje nad ženama čini se da politika nema namjeru ispuniti glavni zahtjev Inicijative da svaki oblik tjelesnog i seksualnog nasilja bude isključivo kazneno djelo i da se više ne može goniti kao prekršaj, piše u utorak Jutranji list.
"Na radnoj skupini za izmjenu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (ZZNO), koji je prekršajni zakon, jasno je rečeno da bi takve intervencije prelazile granice ove radne skupine jer je radni zadatak unaprijediti postojeće prekršajne odredbe te razmotriti strože kazne, a ne cjelovita izmjena kaznenopravne politike prema nasilju u obitelji, kakav se dojam mogao steći", kaže za Jutarnji list odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić, koja je u ime Autonomne ženske kuće članica radne skupine za izmjenu ZZNO-a, što je, kaže, osobiti paradoks s obzirom na to da se zalaže da taj zakon prestane postojati.
Tek su na početku
Ta se radna skupina sastala tri puta, dok se ona za izmjene Kaznenog zakona, nakon zajedničkog uvodnog sastanka, nije više sastajala, ističe Jutarnji list. "Nema se još ništa konkretno reći jer smo na samom početku. No okupljen je velik broj stručnjakinja, predstavnica svih relevantnih aktera te se nadam da će izmjene ići u najboljem mogućem smjeru", kaže Anamaria Drožđan Kranjčec, voditeljica pravnog tima Ženske sobe, članica radne skupine za izmjenu Kaznenog zakona.
Zadaća te radne skupine, ističu u Ministarstvu pravosuđa, jest revidiranje zakonskog opisa kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179. a u Kaznenom zakonu, "jasnije razgraničenje kvalifikacije kaznenog djela od kvalifikacije djela kao prekršaja" iz čega je također jasno da nasilje i dalje ostaje i kao prekršaj te razmatranje pooštravanja kazni.
"Revidiranje kaznenog djela nasilja u obitelji iz čl. 179. a Kaznenog zakona je i jedan od naših glavnih zahtjeva, ali na način da se revidira tako da se svako tjelesno nasilje i spolno uznemiravanje unutar obitelji tretira kao kazneno djelo, a ne prekršaj. Smatramo da je nedopustivo da se čin tjelesnog nasilja i spolnog uznemiravanja ikada tretira samo kao prekršaj. Uostalom, to je suprotno i Istanbulskoj konvenciji, kao i praksi gotovo svih europskih država", ističe odvjetnica Una Zečević Šeparović, predstavnica Inicijative #spasime i članica radne skupine za kazneno pravo.
Samo pet posto slučajeva se kazneno goni
Spomenuti članak 179. a u aktualnom Kaznenom zakonu propisuje da onaj koji "teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji ili bliske osobe izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili je dovede u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine", podsjeća Jutarnji list. Dodaju da se "propisi o zaštiti od nasilja u obitelji", spomenuti u tom članku, odnose na postojeći prekršajni zakon te se, u praksi, kazneno prijavljuju samo oni nasilnici koji su već nekoliko puta kažnjeni po prekršajnom zakonu: statistika pokazuje da se samo pet posto slučajeva nasilja goni po Kaznenom, a 95 posto po prekršajnom zakonu.
Kako će se taj članak zakona konkretno mijenjati, Ministarstvo pravosuđa nije odgovorilo, kao ni na niz drugih pitanja, piše Jutarnji list.
