Nakon što je ministar obrane Mario Banožić u nedjeljnom intervjuu poručio kako će izmijeniti Zakon o obrani da bi ograničio i uredio prava upravljanja vojskom predsjedniku države i vrhovnom zapovjedniku Zoranu Milanoviću, odlučio je ipak ublažiti retoriku.
"Ni u jednom trenutku nisam spomenuo povećanje niti smanjenje ovlasti. Već sam spomenuo Zakon o obrani iz 2013. kojim je Milanović tada smanjio ovlasti predsjednika republike", rekao je Banožić tijekom ponedjeljka za RTL, iako je nepuna 24 sata prije poručio: "Ići ćemo u izmjene zakona zbog zaštite vojnika. Dakle, ja sam rekao - vojsci je potreban mir."
Ministru je najsporniji, zapravo, način na koji Ured predsjednika koristi vojne resurse. "U Zakonu su se pronašle nedorečenosti pojedinih članaka. Za nas u MORH-u su jasne, bile su jasne Ivi Josipoviću i Kolindi Grabar-Kitarović. Međutim Milanović o samom zakonu koji je donio rekao je da je loš. Ja štitim hrvatske vojnike i vojnikinje", kazao je Banožić.
Na Pantovčaku o ovoj temi - muk. Nisu se oglasili ni predsjednik Milanović, niti njegov savjetnik za obranu Dragan Lozančić. Doduše, Milanović je jasno ustvrdio da "ovlasti predsjednika treba jače definirati jer je predsjednik Vrhovni zapovjednik".
Sprema se novi referendum?
Zakon o obrani je donesen dva puta. Prvi puta prije točno 20 godina, kad je u Banskim dvorima bio pokojni Ivica Račan, a na Pantovčaku Stjepan Mesić. Trenutna verzija zakona izglasana je 2013., u vrijeme stolovanja Ive Josipovića i Zorana Milanovića, kao premijera. Dakle, ovo je prvi put da HDZ ima priliku raditi izmjene ovog zakona.
"Većina toga se nije mogla smatrati protuustavnim, smatrao sam da nisu najbolja neka rješenja. Bilo je ideja o radikalnijim promjenama pa sam rekao da ću tražiti ispitivanje ustavnosti", prisjeća se bivši vrhovni zapovjednik Ivo Josipović.
"Morali smo uskladiti s puno standarda, jer smo postali članica NATO-a, i to je bila moja tendencija mijenjanja Zakona o obrani, jer smo ga modernizirali. Nije točno da smo smanjivali ovlasti predsjedniku. Nemoguće je i nije normalno mijenjati Zakon o obrani da to ne ide na usuglašavanje s predsjednikom", istaknuo je bivši ministar obrane, admiral Ante Kotromanović.
Niti u saborskom Odboru za obranu ne smatraju da je ovaj trenutak najbolji pogodan za izmjenu zakona. "Ukoliko krenu rezati ovlasti predsjednika kad je u pitanju obrana, ja ću pozvati opoziciju da pozovemo narod na referendum", zaprijetio je predsjednik Odbora, Franko Vidović.
Prvo potpis, onda ocjena ustavnosti
Ako izmjene zakona i budu izglasane u Hrvatskom saboru, one će stići na stol Zoranu Milanoviću. Njegova je, pak, obveza potpisati zakon u roku od osam dana od izglasavanja, osim ako smatra da taj zakon nije u skladu s Ustavom. Tada može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti.
"Ako bi se zakon izmijenio i nakon toga bio osporen pred Ustavni sudom onda bi mi mogli reći je li zakon u skladu s ustavom", pojasnio je Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda.
No, i tu postoji kvaka. Da bi Ustavni sud uopće mogao ocjenjivati ustavnost zakona, Milanović ga najprije mora potpisati, a zatim zatražiti ocjenu njegove ustavnosti.
