Na pomolu je nova runda svađe između Pantovčaka i Banskih dvora nakon što je ministar obrane Mario Banožić u pomalo nejasnoj izjavi ostavio dojam da bi želio smanjiti ovlasti predsjednika Zorana Milanoviću preko Zakona o obrani, no to nije jasno rekao, nego je govorio o "miru i dostojanstvu hrvatskih vojnika". Danas je ponovno morao objašnjavati tu svoju izjave jer su mediji već naveliko počeli pisati o Plenkovićevom smanjenju ovlasti Milanovića.
Banožić je jučer gostujući u RTL-u Danas, na konstataciju da predsjednik Milanović zaziva povećanje ovlasti i pitanje hoće li mu Vlada ispuniti taj zahtjev, odgovorio: 'Naravno da ne. Zakon iz 2013. godine je Zakon koji je on donio i rekao za njega da je loš. Taj zakon je trebao definirati ovlasti predsjednika u mirnodopsko vrijeme, za vrijeme rata, a kao takav nije dovoljno specificiran i Milanović koristi prostor u zakonu, koji nije jasno specificiran, i onda radi stvari koje radi, a vidimo da to stvaraju problema za hrvatsku vojsku", kazao je Banožić, a potom je odgovorio na pitanje hoće li Milanoviću smanjivati ovlasti.
'S ciljem zaštite hrvatskih vojnika i vojnikinja, s ciljem razvoja i s ciljem skidanja Hrvatske vojske s naslovnica hrvatskih medija ići ćemo prema izmjenama zakona koje će biti prije svega na korist hrvatskih vojnikinja i vojnika i njihovom razvoju", kazao je, no potom mu je ponovno jasno postavljeno pitanje znači li to manje ovlasti za predsjednika Republike.
Banožić nije jasno rekao da će smanjiti ovlasti predsjednika, nego…
"Rekao sam da je Hrvatskoj vojsci potreban mir. Milanović donosi nemir gdje god se pojavi, bio to politički skup ili vojni događaj", kazao je Banožić i podsjetio da je Milanović zabranio novinarima ulazak u vojarnu kad je zadnji kontingent vojnika odlazio na Kosovo. Naveo je i da ročnici u Požegi nisu mogli dobiti jednaku svečanost kao i ranije generacije.
"Ono što treba biti je mir za Hrvatsku vojsku i to očito treba biti definirano zakonom jer netko ne razumije da vojnici imaju svoje dostojanstvo koje se treba vrtjeti po medijima", odgovorio je Banožić na još jednom ponovljeno pitanje o smanjenju ovlasti predsjedniku. Danas je ministar Banožić morao objašnjavati tu svoju jučerašnju izjavu pa je kazao da se ide u izmjene Zakona o obrani iz 2013. godine jer u njemu ima nedorečenosti oko ovlasti predsjednika Republike u mirnodopskom i razdoblju rata, a ne radi povećanja ili smanjenja ovlasti aktualnog predsjednika.
"U tom zakonu su pronađene nedorečenosti pojedinih članaka, za nas su oni vrlo jasni, očito je bile jasno Josipoviću, Grabar-Kitarović i svima ostalima, ali Milanović, koji ga je donio, kaže da mu je loš jer mu u ovom trenutku ne ide na ruku", rekao je Banožić novinarima. Neću ništa raditi po pitanju ovlasti predsjednika Republike, nego samo predložiti specificiranje članaka koji su puno puta doveli Hrvatsku vojsku na stranice medija, ponovno je danas objašnjavao Banožić.
Razlika između ustavnih ovlasti i onoga što je propisano zakonom
Oko ovog pitanja kontaktirali smo ustavno-pravnu stručnjakinju Sanju Barić koja nam je prvo rekla da još ne znamo što Banožić u Zakonu o obrani uopće želi promijeniti. "Kolokvijalno se kaže 'smanjenje predsjedničkih ovlasti'. Upitno je što to konkretno znači i je li to predsjednička ovlast koja je ustavom propisana ili je to detalj koji nema veze s Ustavom", objašnjava Barić za Net.hr.
"Nešto se bilo pričalo o helikopterima. Predsjednička ovlast je da on mora doći negdje gdje ide, ali kako to mora biti osigurano je provedbeni detalj", kazala je Barić i dodala da ćemo moći više govoriti kada vidimo točno što se želi mijenjati. "Predsjedničke ovlasti, ako su to one ustavne, se ne mogu smanjivati. Jer je to ustav i onda postoje ustavne ovlasti", objašnjava Barić. Odnosno, da bi se Ustav promijenio potrebna je dvotrećinska većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru koju vladajući u ovom trenutku nemaju.
No, ono što vladajući mogu promijeniti, i to običnom većinom, je Zakon o obrani kojim se konkretnije objašnjava kako se provodi ono na što predsjednik ima pravo. "Zakon o obrani ima puno mjesta koja su slobodna da se reguliraju na različite načine. Tome i služe Zakoni da detaljno reguliraju Ustav pa se može detaljno regulirati na različite načine", objašnjava Barić. "Ono što je bitno je da se u tome ne uništi suština predsjedničkih ovlasti zapisanih u Ustavu", rekla je Barić te dodala da se onda može raspravljati je li suština ustavne ovlasti da predsjednik ide s helikopterom kako bi došao tamo gdje hoće ili je to nešto drugo.
No, ako vladajući donesu izmjene koje se Milanoviću ne sviđaju, on će to morati potpisati
No, Barić naglašava kako bi ova rasprava mogla dovesti do puno bitnijeg ustavnog pitanja. "A to je, mora li predsjednik potpisati zakon kada se donese ovakav ili onakav. To je važnije pitanje. I to odmah jasno mora reći da predsjednik mora potpisati zakon i ne može ga zaustaviti", kaže Barić.
To konkretno znači da će Milanović morati potpisati potencijalne izmjene Zakona o obrani, čak i ako se neće slagati s tim izmjenama, što bi moglo dovesti do nove runde prepucavanja s Vladom Andreja Plenkovića.
"Predsjednik, čak i kada sumnja u neustavnost nekog zakona, mora potpisati zakon i nakon toga ga poslati Ustavnom sudu na ocjenu. I to se onda zove zahtjev predsjednika Republike za ocjenom ustavnosti zakona", kazala je Barić i dodala kako je stanoviti problem kod te procedure što Ustavnom sudu nije određen rok do kada to mora riješiti.
