Već nekoliko godina, a pod utjecajem raznih čimbenika, bilježimo rast cijena hrane. Nema što nije poskupjelo, a da su cijene više, posebno se osjeti kada kupujemo voće i povrće. Što možemo očekivati u budućnosti i kako će se kretati cijene, za Danas.hr govorio je ekonomski analitičar Damir Novotny.
Ekonomskog stručnjaka za početak smo pitali čekaju li nas uoči Uskrsa poskupljenja, na što je odgovorio da je to teško prognozirati jer se prognoze kreću u sferi velikih pogrešaka. "Ekonomska znanost je davno odustala od prognoza. Prognoze su nepouzdanje, pogotovo u vremenima u kakvima danas živimo gdje je dosta teško predvidjeti što će se dogoditi u proizvodnji hrane u Europi", kaže Novotny.
"Ono što vidimo kao trend je da su cijene hrane još uvijek rastuće, iako se taj rast pomalo zaustavlja. Tu su troškovi drugi - transportni, distribucijski, koji ovise o cijenama energije. Cijene energije su za sada stabilne, nema nekih značajnijih trendova rasta, nismo vidjeli neku veliku nervozu na tržištu nafte koja bi mogla rezultirati zbog događaja na Bliskom istoku. Ništa od toga se nije dogodilo, za sada ne", pojašnjava.
Više utjecaja
Na cijenu hrane, pojašnjava, mogu utjecati dva činitelja - jedan je pitanje klimatskih promjena i što će se ove godine dogoditi s hidrologijom, odnosno hoće li biti dovoljno vode te hoće li prinosi hrane biti dovoljno veliki, a drugi je utjecaj potrošnje. Novotny ističe da u nekim zemljama potrošnja hrane još uvijek raste, dok u nekim zemljama dolazi do stagnacije i pada pod pritiskom visokih cijena.
"Hrvatska je zemlja u kojoj potrošnja raste i još uvijek je visoka razina bacanja hrane. Bacimo velike količine hrane, a to otprilike vodi prema zaključku da hrvatski potrošači i oni koji dolaze na domaće tržište, cijene hrane ne vide tako skupo kako se možda može na prvi pogled činiti. Jer ono što je skupo se ne baca. Ono što platim skupo neću baciti nego ću racionalno potrošiti, to bi trebao biti zaključak. Međutim, naši se potrošači ne libe baciti hranu, kupuju se velike količine hrane i baca se po nekim procjenama 30-ak posto hrane", pojašnjava Novotny.
Kaže da možemo očekivati da će se trend nastaviti i ove godine. "Ako se nastavi trend rasta potrošnje, kao što smo vidjeli na kraju prošle godine, onda će i cijene rasti, to je neminovno. Ako potražnja raste, cijene rastu", rekao je.
Dodaje da smo u Njemačkoj vidjeli da je su pod pritiskom pada ekonomske aktivnosti cijene hrane počele padati. "U Hrvatskoj to ne možemo očekivati, jer se tu kod nas jedan dio javnosti raduje snažnoj turističkoj potražnji, a ta turistička potražnja drugom dijelu javnosti donosi brige oko visokih cijena koje se onda preliju na cijelu Hrvatsku", rekao je Damir Novotny.
Može se dogoditi da rast cijena nastavi pod pritiskom potražnje, iako u troškovnom smislu nema opravdanja. Općenito za sustav cijena hrane kaže da je to jedan vrlo kompleksan sektor koji nije baš jednostavno objasniti. "Ali ne očekujem da bi cijene hrane mogle padati na onu razinu kakve su bile recimo 2022. godine", rekao je.
"To je temeljni zakon ponude i potražnje već 5000 godina koliko mi pratimo ekonomske aktivnosti. To nema tu nikakvog izuzeća - ako je potražnja velika, cijene će rasti. A Vlada ne bi smjela intervenirati u cijene kao što je to pokušavala prošle godine, zbog toga što svaka intervencija u cijene donosi neke nove neravnoteže koje je onda teško kasnije ispravljati", rekao je Novotny dodajući da se cijene ne mogu ispravljati jer cijene uvijek pronađu neki svoj put.
Hrvatska ima i svoje faktore
No, na cijene hrane kod nas utječu i još neki, naši unutarnji faktori. Jedan od naših većih problema, a koji utječe na cijena hrane je taj da imamo ozbiljan problem u troškovima poljoprivredne proizvodnje. "Nemamo dovoljno hrane, niti produktivnost, troškovi proizvodnje su visoki jer su usitnjene površine. Hrvatska je uz Crnu Goru jedina zemlja koja nema dovoljno hrane da prehrani sebe i turiste koji dođu. Sada zamislite u Hrvatsku koja ima 3.500.000 stanovnika, realno dođe 20 milijuna turista tijekom godine i kreiraju veliku potražnju za hranom. Zašto farmeri ne bi rekli pa čekaj idem i ja uzeti dio tog kolača? I o tome se sada radi", kaže.
"Recimo, cijene ribe su godinama u Hrvatskoj bile vrlo visoke, i danas u visoke. Međutim, cijena hrane koja dolazi s kontinenta je kod nas relativno bila niska, još uvijek je. Ako pogledamo cijenu mesa u Hrvatskoj - pa ona nije toliko visoka u odnosu na cijenu ribe. A nitko se ne buni na cijenu ribe jer prevladava osjećaj da to nema veze. Cijena teletine je sada oko 10 eura na primjer, a kilu ribe ne možete dobiti ispod 25 eura", kazao je.
Na pitanje zašto je tome tako, rekao je da je to anomalija tržišta i nešto što je tipično za turističke zemlje gdje se cijena ribe formira tako da turisti, ali i domaći ljudi to hoće i mogu platiti. "U Italiji je cijena ribe značajno niža, pa čak i cijena hrvatske ribe koja se izveze u Italiju. Drugim riječima - nema dovoljno ribe na tržištu, a potražnja je ogromna".
Kaže da je neusporediva ponuda ribe u Italiji i hrvatskoj, a Hrvatska ima sve uvjete da bi bila velika ribarska zemlja.
POGLEDAJTE VIDEO: Neslavni smo rekorderi. Hrana skuplja nego u EU: 'krenulo s junetinom, prelilo se na teletinu pa na svinjetinu'
U Italiji je cijena mesa veća nego cijena ribe. "Bio uzgojena teletina je oko 45 eura prosječno, a obična se kreće između 25 i 35 eura prosječno", kaže, dodajući da je u Italiji iznimno cijenjena hrvatska junetina.
Novotny je u razgovoru pojasnio i kako će u budućnosti klimatske promjene utjecati na cijenu hrane. "Španjolska je već ove zime imala izrazito toplu zimu i nema dovoljno vode, a oni su veliki proizvođač hrane. Zanimljivo je da je Španjolska najveća turistička destinacija na svijetu - ona primi najviše turista i oni su, osim što su nahranili svoju populaciju i populaciju turista, i izvozili vrlo ozbiljne količine hrane. Jedan dio toga, prije svega voće i povrće, dolazi i na naše tržište", kazao je.
"Međutim, oni nemaju dovoljno vode. Za razliku od Španjolske, Hrvatska se ne treba bojati nestašice vode. Mi imamo dovoljno vode. Nikada niti jedna jadranska rijeka ne presuši, to se još nikad nije dogodilo, što se u Italiji i Španjolskoj uredno događa da neke rijeke presuše. Međutim, kod nas ne postoje sustavi navodnjavanja - vrlo mali broj površina se navodnjava. Imamo problem s navodnjavanjem i s iskorištenosti tih poljoprivrednih površina za proizvodnju", rekao je Damir Novotny.
Hrrvatska ima taj problem - nemamo dovoljno vlastite proizvodnje, a cijene na europskom tržištu će bitno ovisiti o uvjetima u južnoj Italiji, Španjolskoj i Francuskoj, odnosno kakvi će biti hidrološki uvjeti. Ako ne bude vode, a za povrće je to ključno, neće biti povrća. Osim toga, borimo se i s još jednim problemom, a to je manjak radne snage. "To je ozbiljan problem jer vi morate tijekom te sezone prikupljanja ljetine i branja voća i povrća, morate angažirati radnu snagu. A ne možete je pronaći. U bazenu jugoistočne Europe nema dovoljno, sad vidimo da dolaze ljudi iz Azije, vidjet ćemo kako će se to dalje razvijati", rekao je ekonomski analitičar Damir Novotny u razgovoru za Danas.hr.
