Otkako je država putem lex Agrokora i imenovanjem izvanredne uprave intervenirala u Agrokoru, mnogo puta se od najviših dužnosnika moglo čuti da porezni obveznici neće platiti niti lipe Agrokorovih dugova. No, danas se baš i ne čini tako.
Dok se privatne tvrtke bore za svaku kunu, zasad ostaje nepoznato kako će svoje tražbine u Agrokoru zaštititi državne tvrtke, banke, agencije, gradovi i općine čija potraživanja prelaze milijardu kuna. Ako budu otpisivali svoje dugove, pada u vodu tvrdnja da porezni obveznici neće platiti ni lipe Agrokorovih dugova, piše N1.
Agrokor HBOR-u duguje 539 milijuna kuna, a HPB-u 327
Uprava razvlaštenog Ivice Todorića ostavila je dugove prema 5700 tvrtki i privatnih osoba, a oni su kao vjerovnici prijavili ukupno 12.000 tražbina. Od toga 1100 potraživanja otpada na državni sustav, najviše od toga na Hrvatsku banku za obnovu i razvoj (HBOR) kojoj je Agrokor ostao dužan 539 milijuna kuna. Potom je na "državnoj" listi vjerovnika Hrvatska poštanska banka (HPB) koja potražuje 327 milijuna kuna, dok je HEP-u Agrokor ostao dužan 43 milijuna kuna.
N1 se obratio svim trima s pitanjima koliko će od tih višemilijunskih iznosa otpisati, tko o tome smije odlučivati te je li ih kontaktirao Ante Ramljak. Sa sve tri adrese stigli su vrlo šturi i ne baš konkretni odgovori.
Iz HPB-a su poručili da je o otpisu preuranjeno govoriti te da vjeruju kako će doći do rješenja s kojim će svi biti zadovoljni. Iz HEP-a su kazali: "S obzirom na to da je još uvijek u tijeku proces postizanja nagodbe Agrokora i vjerovnika, nismo u mogućnosti iznositi pojedinosti u vezi s tijekom postizanja nagodbe." A odgovor iz HBOR-a je također bio kratak i glasio je: "Iznos prijavljenih tražbina u cijelosti je priznat te će HBOR nastaviti postupati sukladno spomenutom rješenju. Ovlasti i nadležnosti Uprave definirane su Zakonom o HBOR-u."
O otpisu duga HBOR-u i HEP-u odlučivat će Zdravko Marić?
Dvije od te tri tvrtke spaja ista osoba, piše N1. Riječ je o ministru financija Zdravku Mariću koji je član nadzornog odbora HBOR-a. Kao bivši zaposlenik Agrokora izuzeo se prije godinu dana od odluke o dodjeljivanju HBOR-ova kredita Agrokoru, a pitanje je hoće li to opet učiniti kod odluke o otpisu dijela duga. Marić je ujedno i jedini član skupštine HEP-a, a kako uprava HEP-a ne smije samostalno donijeti štetnu odluku za tu tvrtku, donošenje odluke moglo bi pasti na skupštinu, odnosno Marića.
Upitan hoće li se i ovoga puta izuzeti ako dođe odluka do njega, Marić odgovara: "Ja takvu odluku podržavam, znači imamo Upravu, imamo Nadzorni odbor, a Skupština zna se koje odluke donosi, ako dođe na razinu Skupštine, bit ćete na vrijeme obaviješteni jer sam puno puta u takvim okolnostima dokazao i pokazao kako postupam". Na pitanje smije li uprava donijeti odluku o otpisu, Marić kaže: "To ćete čuti od samog društva". Isto je odgovorio i za HBOR.
"HEP će morati podići cijenu električne energije"
"Svakako bi trebalo pitati upravu na koji su način štitili svoja potraživanja i na koji su način pratili cjelokupnu izloženost ili će to biti na odluci skupštine do nadzornog odbora", kaže o ovoj situaciji Marićev prethodnik u stolici ministra financija Boris Lalovac.
Nepoznato je kako se HBOR osigurao, no HPB i HEP su u skupini neosiguranih vjerovnika. Njihov otpis, otpis je javnog novca.
"Ako HEP kao državna kompanija mora otpisati jedan dio svojih potraživanja to će ići na teret indirektno svih građana RH jer će HEP morati ili podići cijenu električne energije, ili od nekih svojih razvojnih projekata odustati", kazao je za N1 ekonomist Damir Novotny.
Iz vladajućih krugova navodno se može čuti da bi se ti državni otpisi dogodili i da nije bilo posebnog zakona (lex Agrokor) odnosno da je Agrokor išao u regularni bankrot.
