Ali ne ide im loše /

HNB objavio: Dobit banaka u 2020. godini se prepolovila. Imamo preliminarne podatke

Image
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Kreditne institucije povećale su rezerviranja za očekivane gubitke koji reflektiraju potencijalno povećanje kreditnog rizika zbog pandemije.

1.3.2021.
16:31
Patrik Macek/PIXSELL
VOYO logo

Prema nerevidiranim privremenim podacima za kraj 2020. godine kreditne institucije ostvarile su neto dobit u iznosu od 2,7 milijarde kuna što je za 53,1 posto manje od dobiti ostvarene u 2019., objavila je Hrvatska narodna banka.

Kreditne institucije povećale su rezerviranja za očekivane gubitke koji reflektiraju potencijalno povećanje kreditnog rizika zbog pandemije. Sa smanjenjem dobiti smanjili su se i pokazatelji profitabilnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U skladu sa supervizorskim očekivanjima vezanima uz neizvjesnost koju je stvorila pandemija, kreditne institucije zadržale su dobit ostvarenu u 2019., čime je stvorena pretpostavka za dodatno osnaživanje kapitala i povećanje vrijednosti ključnih pokazatelja kapitaliziranosti. Sve kreditne institucije na kraju 2020. imale su stopu ukupnoga kapitala veću od minimuma od osam posto, a stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava iznosila je 24,9 posto, objavila je Hrvatska narodna banka u novom komentaru kretanja u bankovnom sustavu za 2020. godinu.

Imovina rasla

Ukupna imovina banaka, pokazuju podaci HNB-a, povećala se u odnosu na 2019. za 31,4 mlrd. kuna, odnosno za 7,3 posto te je iznosila 462,5 milijardi kuna. Imovina je porasla kod većine kreditnih institucija, a najveći porast odnosio se na likvidnu imovinu (najviše na depozite kod Hrvatske narodne banke) i na dane kredite.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povećanje ukupnih kredita i predujmova za 9,1 posto bilo je veće od rasta neprihodujućih kredita koji su porasli za 8,2 posto, što je rezultiralo neznatnim smanjenjem vrijednosti relativnog pokazatelja kvalitete kredita, odnosno udjela neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima. Udio neprihodujućih kredita (NPL) na kraju 2020. iznosio je 5,4 posto, a na kraju 2019. iznosio je 5,5 posto. Neprihodujući krediti porasli su u portfelju kredita kućanstvima, u kojemu se udio NPL-ova povećao s 5,8 posto na 7,1 posto. Udio NPL-ova u sektoru nefinancijskih društava smanjio se s 13,7 posto na 12,5 posto, ponajprije pod utjecajem prodaje neprihodujućih potraživanja.

Likvidnost sustava kreditnih institucija mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR) nadalje je na visokoj razini te je na kraju prosinca 2020. godine LCR iznosio 181,9 posto. Sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
fnc 20
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo