Ususret nadolazećim parlamentarnim izborima, najveće političke stranke i predizborne koalicije usuglasile su se u srijedu da treba očuvati solidarni javni zdravstveni sustav, no dok iz HDZ-a traže racionalizaciju, bolje uvjete rada u bolnicama i jačanje palijativne skrbi, iz SDP-a poručuju da se sve to već provodi.
Ante Ćorušić (HDZ) poručio je da će Domoljubna koalicija, ako osvoji vlast, ukinuti "silne agencije i zavode koji su se namnožili u zdravstvenoj administraciji", a novac koji se sada na njih troši upotrijebiti za neposrednu zdravstvenu zaštitu. Odvojit će i javno od privatnog zdravstva, pojačati palijativnu skrb te osigurati bolje uvjete rada u bolnicama.
"Nije normalno da liječnik koji radi u javnom sektoru ima privatnu polikliniku, to ćemo razdvojiti", poručio je Ćorušić na okruglom stolu u organizaciji Matice hrvatskih sindikata "Zdravstvena politika u iduće četiri godine", na kojemu su predstavnici najvećih političkih stranaka iznijeli svoje zdravstvene programe. Ćorušić se osvrnuo i na liste čekanja, ocjenivši nedopustivim da se, primjerice, na operaciju kuka čeka dvije godine.
Odgovorio mu je pomoćnik ministra zdravlja Dragan Korolija Marinić rekavši da sve ono što Domoljubna koalicija najavljuje kao svoj izborni program, aktualna zdravstvena administarcija već provodi.
Već smo donijeli Strateški plan razvoja palijativne skrbi od 2014. do 2016. i novu mrežu zdravstvene zaštite u kojoj smo povećali broj palijativnih i smanjili broj akutnih postelja. "Palijativna skrb sustavno se razvija zadnje tri godine, pa je broj umirućih pacijenata koji je koriste porastao s jedan na 20 posto. Ujedno je samo ove godine povećan broj obrada u dnevnim bolnicama za 44 posto", rekao je Korolija.
Da se aktualna administracija brine o ljudskim resursima dokazuje nedavno doneseni pravilnik o dopunskom radu, rekao je pomoćnik ministra dodavši da su, usprkos formalnoj zabrani zapošljavanja, dali tisuću suglasnosti za zapošljavanje medicinskih sestara i 200 suglasnosti za zapošljavanje liječnika specijalista te odobrili tisuću specijalizacija ove godine.
Značajno su smanjene i liste čekanja za sve postupke, a prosječno vrijeme naručivanja skraćeno je s 53 na 42 dana. SDP-ova koalicija Hrvatska raste, ako pobijedi na izborima, u iduće četiri godine održat će javni zdravstveni sustav kao što je to radila i protekle četiri godine, kroz povećanje dostupnosti i kvalitetu zdtavstevne zaštite, jačanje uloge domova zdravlja i preventivnih programa, te kroz sedam mjera ulaganja u ljudske resurse, poručio je Korolija.
Mladen Bušić upozorio je u ime Koalicije rada i solidarnosti da Hrvatska, koja u zdravstvo godišnje ulaže oko 700 eura po glavi stanovnika, ima vrlo dobar zdravstveni sustav s obzirom da je prosjek 28 zemalja EU nešto manje od 2200 eura po glavi stanovnika.
Prihodi zdravstva, istaknuo je, izravno ovise o snazi gospodarstva, koje je od početka krize ostalo bez oko 200.000 radnih mjesta. Upozorio je na neodrživost sadašnjeg položaja Sindikata liječnika koji zbog Zakona o reprezentativnosti ne može sudjelovati u kolektivnom pregovaranju. "Javni zdravstveni sustav može biti bolji, no za to je potreban konsenzus svih zainteresiranih strana", poručio je Bušić.
Drago Pilsel iz koalicije Naprijed Hrvatska-Progresivni savez smatra pak da se "privatna praksa ne smije šlepati na račun javnoga zdravstva i koristiti sredstva HZZO-a". Ustvrdio je kako i SDP i HDZ gotovo na isti način zagovaraju privatizaciju koja će konačno dovesti do urušavanja javnoga zdravstva u Hrvatskoj, te prozvao aktualnog ministra zdravlja Sinišu Vargu za uvođenje "apsurdnog modela fakturiranja usluga koji će devastirati javno zdravstvo".
Predstavnik ORaH-a Alen Protić zauzeo se za definiranje "košarice usluga" i realnog cjenika te demonopolizaciju dopunskog zdravstvenog osiguranja, dok se Dijana Mršić Novački iz stranke Pametno zalaže za transparentnost kontrole usluga te da se "provizije u javnoj nabavi uplaćuju ustanovama, a ne pojedincima".
