Saborski zastupnici HDZ-a Željko Reiner i Miroslav Tuđman u petak su poručili kako su vladajući odlučili vratiti Dan državnosti na 30. svibnja kako bi građani znali koji je glavni grad obilježavanja hrvatske države kao što su znali do 2001. godine, dok im to SDP nije oduzeo. Na raniju konstataciju Peđe Grbina da je važnije kada je HDZ osvojio vlast, nego dan kad je Hrvatska dobila neovisnost i da će to biti stranački blagdan, Reiner je na konferenciji za novinare kazao da se 8. listopada ne "ubija" nego ostaje spomendan.
"To je važan datum, no čini mi se da ste podlegli politiziranju SDP-a koji će u bilo čemu, što se god radi, naći mane. Da je 30. svibnja datum koji je HDZ-ov, na temelju čega? Zar je sjednica prvog demokratski izabranog Sabora, višestranačkog, stvar samo HDZ-a? Pa i SDP je bio u tom Saboru, nisu tada sjedili u Maksimiru za to vrijeme. I druge stranke bile su tada u Saboru, to je prijelaz iz jednostranačkog autoritativnog sustava u sustav demokracije, to nije stvar jedne stranke, nego cijele države", kazao je. "To je nešto što je narod želio i što im je bilo oduzeto od strane vlade koju vodio SDP", poručio je.
'Narod je prihvatio taj datum'
Napomenuo je da se do 2001.godine taj blagdan ukorijenio u narodu, "narod ga je prihvatio, vladalo je oduševljenje, entuzijazam, organizirali se skupovi, vijorile se zastave, ali je, na žalost, to 2001. promijenjeno pa smo postali valjda jedina zemlja u svijetu u kojoj građani nisu znali koji je to glavni državni blagdan, je li to 25. svibnja, 30. svibnja, 8. listopada ili neki drugi".
11.10.2019., Zagreb - U Saboru je odrzana konferencija za medije Kluba zastupnika HDZ-a. O prijedlogu novog Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima govorili su zastupnici Zeljko Reiner i Miroslav Tudjman. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Nakon te promjene ljudi su prestali imati emocionalni naboj prema bilo kojem od tih datuma, i nažalost, mogli ste i sada vidjeti za Dan neovisnosti, tek poneka kuća je imala zastavu, sve se svelo na prilično nisku razinu, a ne na ono što samosvjesna država ima, smatra Reiner. Pojasnio je da se zato išlo u izmjene zakona te se uvodi još jedan neradni dan – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, čime se zatvara trokut koji će označavati temelje slobodne države.
"Imamo 30. svibnja, 5. kolovoza i 18. studenog koji je međunarodno uvriježen, ali nije bio blagdan. Tada deseci tisuća ljudi idu u Vukovar, slično je u Škabrnji, ali u nizu mjesta se treba sjetiti na žrtve Domovinskog rata i zato uvodimo taj blagdan. Važno je da ti blagdani padaju u tijek školske godine tako da buduće generacije i naša djeca koje nažalost sve manje i manje znaju o tome kako je stvorena hrvatska država, koliko je krvi proliveno za nju, da se upoznaju s time i ostane živjeti u generacijama koje će nas slijediti", istaknuo je.
Tuđman: 'Uvodi se red u ključne datume slavljenja hrvatske države'
Tuđman je uvjeren da će se obnoviti emocije kod onih koji su dosad bili vezani uz 30. svibnja. "Ovo je pitanje uvođenja reda, a ako netko opet misli mijenjati datume u budućnosti, pitanje je jesu li protiv hrvatske države i njene državnosti i samostalnosti. To je dan prijelaza iz neslobode u slobodu, tada je u Saboru bilo 35 posto SKH/SDP-a, pa ne vidim zašto bi bili protiv toga. Što se tiče uvođenja Dana državnosti i Dana neovisnosti, problem je nastao jer je to teško razdvojiti u sadržajnom smislu pa je došlo do raspolučenosti, pa se sada vraća na 30. svibnja, sad se uvodi red u ključne datume slavljenja hrvatske države", pojasnio je Tuđman.
Na pitanje ne postoje li u državi ozbiljniji i veći problemi od rasporeda praznika i blagdana te uvodi li HDZ izmjene za svoje izborne potrebe, Reiner je ustvrdio kako postoje dodavši da je ovaj zakon samo "kamenčić" u mozaiku nečega, ali važan jer je simbol hrvatske državnosti'. Nismo prije išli na ove izmjene, jer su se morale raditi važnije stvari, trebalo se gospodarstvo pokrenuti iz ničega u itekako postojeće, proveli smo fiskalne, porezne reforme, pa je sada ovo došlo na red. Nije ovo najvažnija stvar, da jeste napravili bismo to na početku mandata, ali je bilo važnije izvući zemlju iz katastrofalne situacije, poručio je Reiner.
Reiner: 'Uvijek sam zagovornik dogovora'
Komentirajući odnose u vladajućoj koaliciji, poglavito između HDZ-a i HNS-a, Reiner je istaknuo da je uvijek bio zagovornik dogovora i HDZ je uvijek pokušavao postići dogovor za probitak i korist hrvatskog naroda, u ovom slučaju obrazovnog sustava. "Budžet za obrazovanje ova Vlada povećala je za tri milijarde kuna, to je veliki budžet. Plaće su povećane prošli mjesec za dva posto, nudi se još dva posto povećanja do kraja godine i još iduće godine. Inzistiranje na tome da se sad, ovaj čas plaće povećaju šest posto teško mi je komentirati", rekao je.
11.10.2019., Zagreb - U Saboru je odrzana konferencija za medije Kluba zastupnika HDZ-a. O prijedlogu novog Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima govorili su zastupnici Zeljko Reiner i Miroslav Tudjman. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Treba, kaže, vidjeti kad će se slagati proračun kako će to izgledati. "Naravno, premale su plaće prosvjetnim radnicima, ali i medicinskim sestrama, liječnicima, policajcima, vojnicima i tako možemo nabrajati cijeli niz teških poslova. No, pitanje je iz kojih sredstava svima povećati plaće, ako ih bude, nitko sretniji od nas da se svima plaće povećaju. Želi li netko da za to povećavamo poreze, mislim da ne. Ali ne smanjuju se plaće, pa zanimljivo da se sad štrajka jer se plaće nisu povećale plaće onoliko koliko su sindikati htjeli. A sjetimo se da je Vlada SDP-a smanjivala plaće, ne sjećam se da je tada bio štrajk“, kazao je Reiner.
Što se ultimatuma HNS-a tiče, rekao je da se razgovori vode, pa će se rezultat tih razgovora vidjeti: Nada se, kaže, da se neće realizirati HNS-ova prijetnja da neće podržati proračun ako se ne povećaju plaće za šest posto. "Nadamo se da neće doći do takvih scenarija, mi ga želimo izbjeći, ali sigurno nećemo oduzimati novce sestrama, liječnicima ni policajcima da bi zadovoljili nekoga, nadamo se dogovoru, razumu i da se može postići kompromis, dakle da se postigne tih šest posto u nekom razumnom vremenskom razdoblju", dodao je izrazivši nadu da neće doći do prijevremenih izbora.
