Dvije najjače opcije u Hrvatskoj, HDZ i SDP, odnosno Restart koalicija, predstavile su svoj program. Građani sada znaju što im političari obećavaju prije parlamentarnih izbora, a nešto o tim programima kazali su danas u RTL-u danas dvojica ključnih ljudi iz timova dvije najjače opcije.
U studiju RTL-a Danas suočili su se Branko Grčić i Tomislav Ćorić, a o tome što HDZ i Restart koalicija nude biračima te kako to misle platiti i provesti obećanja iz programa pitala ispitivala ih je novinarka Damira Gregoret. Pitanja i njihove odgovore prenosimo u cijelosti:
Izborni program HDZ-a nudi cijeli niz obećanja za građane, ali tako je nudio i onaj prethodni, pa smo se uvjerili da neka od njih nisu ispunjena. Može li ovaj put biti drugačije?
ĆORIĆ: Možemo jamčiti da ćemo u sljedeće četiri godine nastaviti raditi ono što smo radili. Ukoliko se referiramo na 100.000 radnih mjesta, podsjetit ću da smo u posljednje četiri godine kreirali 110.000 radnih mjesta. Ako se referiramo na prosječnu plaću, u trenutku kad smo preuzeli odgovornost za Hrvatsku, ona je iznosila 5.600 kuna, danas iznosi 6.700 kuna.
Dakle, ovaj iskorak koji namjeravamo napraviti, jest iskorak u perspektivnu i sigurnu budućnost za sve građane i građanke. Držimo da na temelju onoga što smo učinili u posljednje četiri godine možemo našim građanima i građankama jamčiti nastavak tog puta. Naravno, uz prilagodbu novim okolnostima uslijed COVID krize i transformaciju gospodarstva prema određenim smjerovima, prema samodostatnosti, prema daljnoj digitalizaciji, prema, u konačnici, većoj efikasnosti Hrvatske.
Ovo se može zbrojati na različite načine, vezano uz radna mjesta. U SDP-ovom programu se ne spominje nikakav broj novih radnih mjesta, isto tako ni prosječna plaća.
GRČIĆ: Stvar je vrlo jasna plaću dižu poduzetnici, gospodarstvenici. Ona ovisi o Vladi indirektno. Dakle, što to Vlada radi da bi plaća građanima porasla? To je eventualno moguće kroz porezna rasterećenja.
To najavljujete jedni i drugi?
GRČIĆ: Tako je. Mi smo napravili jednu stvar koja ide u prilog ljudima koji imaju manju plaću, a HDZ ide uvijek svojim smjerom, on bi dizao samo veće plaće. Digli su plaće samo za one koji imaju 18.000 plus neto, a mi smo išli na povećanje osobnog odbitka.
Samo odgovorite na ovaj dio - otvaranje novih radnih mjesta.
GRČIĆ: Bilo bi špekulantski gledati koliko će radnih mjesta biti otvoreno u iduće četiri godine.
Ali, Zoran Milanović je prije četiri godine obećao 140.000 novih radnih mjesta.
GRČIĆ: Što je problem kod HDZ-ovog programa, ako me već pitate. Oni kreću u svoj program kao da u ovom trenutku nema krize. Opisuju velike rezultate do trećeg mjeseca ove godine. Onda četvrti i peti mjesec nestaju totalno iz programa. Minusi u BDP-u, deficit proračuna, javni dug koji će biti nikad veći... Naš program kreće od koronakrize.
ĆORIĆ: Ono što smo mi u programu iskomunicirali i građani mogu pročitati na našim stranicama. Sve ono što je učinjeno u protekle četiri godine i što namjeravamo učiniti. Naprotiv, naš program je uistinu baziran na onome što smo učinili tijekom koronakrize. Dobrim dijelom, obranili, prije svega, zdravlje i živote naših ljudi, a nakon toga aktivnim gospodarskim mjerama sačuvali 500.000 radnih mjesta i naše gospodarstvo funkcionira tako da u narednom razdoblju temeljem ostvarenih sredstava iz EU, koji će biti uduplani u odnosu na standardne financijske omotnice, želimo iskoračiti znatno jače nego dosada.
GRČIĆ: Međutim, sad postoji ono "ali". Ako ove godine imamo deficit 25 milijardi kuna, ako u idućoj godini planiramo rast od sedam ili 7,5 posto, ovisno o mjerama koje ćemo poduzeti. I, deficit od opet oko 10, 12, 13 milijardi kuna, vidjet ćemo... To je već 40 milijardi kuna minusa. A HDZ, sinoć sam računao mjeru po mjeru, obećava 93 milijardi kuna težak paket. Kako je to moguće, 93 milijardi plus 40 milijardi kuna minusa koji treba zatvoriti. To je nestvarno!
ĆORIĆ: Gospodin Grčić zaboravlja da smo u međuvremenu realizirali sljedeći trenutak. Ne znam zašto ga u vašem programu niste uzeli u obzir. Hrvatsku u naredne četiri godine, pored višegodišnjeg financijskog okvira, koji nam je svakako trebao predstojati, isto tako čeka 10 plus milijardi eura za oporavak gospodarstva, koji će dobiti sve zemlje.
GRČIĆ: Tu smo, dakle. To je neizvjesno.
Računate na taj novac?
ĆORIĆ: Naš program je temeljen na optimizmu i za daljnji rast gospodarstva. Uzet ćemo svaku kunu iz europskog proračuna kako bismo povećali životni standard i otvorili nova radna mjesta.
GRČIĆ: Tu sam vas čekao. Ljudi koji se povizaju na 10 milijardi novih eura plus 10 milijardi iz nove financijske perspektive. To je već 20 milijardi, koji će kao doći, možda i neće, to ćemo još vidjeti. Ti isti ljudi već pet godina upravljaju s fondom, sigurnim, koji je tu na stolu, od 10,7 milijardi eura. Od kojeg su uzeli samo 30 posto novca. Novca kao u priči, ali projekti nula ili nikakvi.
ĆORIĆ: U trenutku kad smo preuzeli odgovornost, imali smo dogovorenih, odnosno ugovorenih, devet posto sredstava iz EU fondova. Da li je to točno?
GRČIĆ: Točno je.
ĆORIĆ: U ovom trenutku imamo 94 posto ugovorenih sredstava i 34 posto isplaćenih. Gospodin Grčić zanemaruje, vjerojatno namjerno, činjenicu, da ova financijska perspektiva 2014.-2020. traje do 2023. Dat ću vam primjer iz svog resora. U ovom trenutku, u području vodno-komunalne infrastrukture imamo ugovorene 24 milijarde kuna. Reći ću vam koji je najneuspjeliji vodni projekt, onaj koji vodi Grad Rijeka, vaš Obersnel.
GRČIĆ: U prvoj ili drugoj godini korištenja financijske perspektive, sve zemlje EU bile su u prosjeku na desetak posto ugovorenih sredstava i na do tri posto iskorištenih. Ta krivulja ide od nule i penje se prema kraju perspektive. Prema tome, sada...
ĆORIĆ: Kad je najveće iskorištavanje?
GRČIĆ: Dopustite da kažem. U ovom trenutku Europa ima prosjek od 47 posto potrošenih, isplaćenih novaca, a Hrvatska je na 31 posto. Ne manipuliram podacima.
Minimalna plaća u oba je programa, HDZ govori o 4.250 kuna, a SDP o 4.000 kuna.
GRČIĆ: To je još jedna stvar koju Vlada određuje, ali ne plaća. Budimo oko toga jasni.
Zašto ste onda to stavili u program?
GRČIĆ: To moramo jer očekuju ljudi da Vlada propiše kolika će minimalna plaća biti do kraja godine i odredili smo da bude 4.000 kuna, neto. Sad je 3.250 kuna. Ali, rekli smo da, s obzirom da postoje industrije u Hrvatskoj, koje su jako izložene riziku konkurentnosti zbog toga, jer im trošak rada raste, napravit ćemo novu mjeru, 50 posto doprinosa na plaću ćemo vratiti popusta. Koju je HDZ, ne znam zaista zašto prije par mjeseci ukinuo.
ĆORIĆ: Zapravo, 4.250 kuna je ono što radimo cijelo ovo vrijeme. Drago mi je da se gospodin Grčić nije osvrnuo, ali trebao se osvrnuti na to koliko je to minimalna plaća povećana našim radnicima u vrijeme Vlade Zorana Milanovića... Dakle, ništa. Kad govorimo o razdoblju 2016.-2020., minimalnu plaću smo povećali za 754 kune neto. S 2.496 na 3.250. U sljedeće četiri godine učinit ćemo sve da radnici s najnižim primanjima pređu 4000 kuna, kako bi im omogućili rast životnog standarda.
Idemo na smanjivanje opće stope PDV-a, čega nema ni u jednom od programa. Iz SDP-a smo čuli da to nije dobra ideja.
GRČIĆ: Imamo rupu u proračunu, to se sada ne radi. Imate 25 milijardi, koliko smo zatekli deficita 2011. i onda smo se mučili popuniti tu rupetinu, kao i sad. Opet je minus 25 milijardi, a javni dug je na 315 milijardi kuna, što nikad u povijesti nije bilo. U tom vremenu treba očuvati proračun, koliko toliko. Treba isplatiti plaće, mirovine, socijalna davanja i sve što je prioritet. Prema tome, nema diranja opće stope PDV-a.
ĆORIĆ: Moram priznati da se čudim gospodinu Grčiću. On kao da je prespavao posljednjih nekoliko mjeseci. Dakle, 25 milijardi kuna deficita ove godine, kao projekcija, jest deficit koji je nastao nakon trogodišnjeg suficita državnog proračuna. Tu se vjerojatno slažemo jer to ne možete negirati.
GRČIĆ: Dobro. Ajmo dalje.
ĆORIĆ: Ova Vlada kreirala je najrespektabilniju makroekonomsku i prije svega fiskalnu politiku u posljednjih 30 godina i upravo zbog toga kreditni rejting RH nakon godina i godina, za vrijeme naše Vlade, je došao do razine investicijskog... I upravo zbog toga imamo situaciju u kojoj možemo daljnju likvidnost namirivati zaduživanjem po najnižim kamatnim stopama.
GRČIĆ: U vremenu kad smo ostavili 2,5 posto rasta 2015. i kad BDP raste 2,5 do 2,8 posto, pa kad tome dodamo inflaciju, pa to određuje proračunske prihode, bilo bi katastrofalno da nije ovako.
ĆORIĆ: Kako ste zaboravili 2012., 2013. i 2014.?
Slažete se jedni i drugi da treba smanjiti broj ministarstava, ali i da ne biste dirali županije.
GRČIĆ: Samo dvije stvari ću od toga spomenuti. Prvo je smanjenje ministarstva, a to slušamo od Vlade koja je povećala broj ministarstava i de facto izmislila Ministarstvo upravljanja državnom imovinom, 21. ili 22., ne znam koje je već bilo.
Pa isti ste broj imali, 20 i 20.
GRČIĆ: Drugo, u istom tom bloku pitanja obećavaju beskompromisnu borbu protiv korupcije. To se zaista ne da slušati. Vlada koja ima katastrofalno iskustvo u ove četiri godine, priča o beskompromisnoj borbi protiv korupcije...
Broj ministarstava, hoćete ih dirati ili ne?
GRČIĆ: Bit će na 14 ili 15, ne više od toga. Vidjet ćemo. S tom točkom treba ići na prvu sjednicu Sabora. Moramo dotle imati sve pripremljeno, imamo čovjeka koji na tome radi.
Koja će prva ministarstva biti ukinuta ili se pripajati drugima?
GRČIĆ: Ne bih sad išao u detalje, to bi bilo pretjerano.
ĆORIĆ: Ovo je zgodan programski okvir, u SDP-u imaju ljude koji znaju ljude, a imaju i program koji se referira na program iz 2011.
Gospodine Ćorić, odgovorite konkretno.
ĆORIĆ: Samo ne znam je li ova teza o smanjenju bila u programu iz 2011., ali pustimo to zasad sa strane.
GRČIĆ: Vi pamtite što je bilo u vašem programu i što ste napravili.
ĆORIĆ: Tako je. I na to smo ponosni.
GRČIĆ: Što je bilo s Inom, otkupom Ine, što je bilo s porodiljnom naknadom, što je bilo s tisuću eura za novorođeno dijete.
Gospodine Ćoriću, broj ministarstava?
ĆORIĆ: Vidjeli ste danas predsjednika Vlade, gospodina Plenkovića, idealno bi bilo 20, ali i moguće koje više... 12, ali moguće i koje više.
