Na predložene izmjene Zakona o dužnosnicima Vladu je potaknula odluka kojom je Ustavni sud utvrdio da plaće ustavnih sudaca, zbog načela trodiobe vlasti, ne bi smjela uredbom određivati Vlada, nego Sabor.
Ustavni sud postao žrtva vlastite odluke
Kako je u prošlogodišnjim izmjenama Zakona o porezu na dohodak utvrđeno da se umanjenje poreza neće primjenjivati na političare, odnosno na državne dužnosnike, po toj logici pale bi i plaće ustavnih sudaca. Da bi to spriječila, Vlada je uredbom propisala kako se njihove plaće računaju na temelju osnovice u pravosuđu i ta je uredba na snazi do lipnja.
Ne izmijeni li Sabor do tada Zakon o dužnosnicima, plaće ustavnih sudaca past će oko 15 posto, odnosno na razinu ministara ili predsjednika saborskih odbora, a plaća predsjednice Ustavnog suda na razinu plaće predsjednika Sabora.
Davorin Mlakar (HDZ) nedostatnim, međutim, drži Vladino obrazloženje da se zakon mijenja u hitnoj proceduri jer je riječ o vrlo važnom pitanju. Uvjeren je da bi se istom logikom u hitnoj proceduri donosili svi zakoni jer "nema tog pitanja koje nije vrlo važno".
Razlog za žurbu Mlakar ne vidi ni u mišljenju Ustavnog suda, koji je, kaže, "sada postao žrtvom vlastite odluke".
Niže plaće demotiviraju dobre kandidate
Upozorio je i da je Ustavni sud u istoj odluci upozorio na neujednačenost koeficijenata državnih dužnosnika.
"Vlada, međutim, nije u potpunosti pročitala mišljenje Ustavnog suda, nego samo koliko joj je odgovaralo", rekao je Mlakar, koji smatra da bi izmjene Zakona o dužnosnicima trebale otkloniti neke očite nelogičnosti, poput činjenice da pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ima koeficijent 4,55, a njegov kolega u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje 3,97.
"Očito je da su se oni koji su imali bolji pristup onima koji donose odluke lakše izborili i za veće koeficijente", rekao je Mlakar, kojega smeta i činjenica da zastupnici imaju bitno niži koeficijent od, primjerice, pomoćnika ministara.
Predsjednik Odbora Robert Podolnjak (Most) upozorio je da bi niže plaće mogle demotivirati kvalitetne kandidate da se jave na javni poziv za imenovanje ustavnih sudaca koji je u tijeku. "Vladina uredba na snazi je do 13. lipnja i ako sa zakona skinemo oznaku hitnosti, naći ćemo se u vremenskom tjesnacu i doći će u pitanje isplata plaća ustavnim sucima", upozorio je Podolnjak.
Plaće ustavnih sudaca ne mogu doći u pitanje
Peđa Grbin (SDP) ocijenio je, međutim, da Sabor ima dovoljno vremena da o predloženim izmjenama provede dva čitanja. Kazao je kako plaće ustavnih sudaca ne mogu doći u pitanje te kako im se u najgorem slučaju može dogoditi da prime plaće u rangu ministarskih.
SDP i HDZ suglasni su i u ocjeni da nema potrebe za žurbom u izmjenama Zakona o državnim službenicima.
Posebno kritičan ponovo je bio Mlakar, kojemu smeta obrazloženje po kojemu se zakon mora žurno donijeti zbog povlačenja novca iz EU fondova, budući da je Vlada predvidjela da se službenici na takva radna mjesta mogu zapošljavati bez javnog natječaja.
"Iz iskustva čisto sumnjam da se u mjesec dana može i aplicirati, a kamoli povući novac iz fondova. Fondovi su i ranije bili argument zbog kojeg se moglo zapošljavati mimo redovnog puta, a kod onih vičnijih svi su službenici radili na tim poslovima", upozorio je Mlakar.
Mlakar protiv zapošljavanja službenika na mandat
Kritičan je i prema rješenju po kojem će se službenici moći zapošljavati na mandat, jer je Vlada predvidjela da im se status može produljiti i za naredne četiri godine.
"Po tom prijedlogu Vlada može rukovodeće službenike imenovati na još jedan mandat ako 60 dana prije isteka starog podnesu zahtjev. Tako nešto nikad nisam vidio. Nedopustivo je na taj način štititi tajnike u ministarstvima. To je kao da saborski zastupnik 60 dana prije isteka mandata podnese zahtjev da u Saboru ostane još četiri godine", kazao je Mlakar.
Ingrid Antičević Marinović (SDP) podsjetila je da je Ustavni sud nedopuštenim ocijenio "revolving door" zapošljavanja koja je provodila prethodna Vlada, a novi prijedlog smatra gorim od te prakse.
"Tada smo barem rekli, zapošljavamo ljude bez natječaja na mandat i oni odlaze s nama. Sada će se fingirati javni natječaj, kandidati će se zapošljavati na temelju provedenih intervjua i rezultat svega će biti još veće nepovjerenje prema javnim natječajima nego sad", uvjerena je SDP-ova zastupnica.
Bez javne rasprave o izmjenama Zakona o državnim službenicima
Grbin je, pak, upozorio da o predloženom zakonu nije provedena javna rasprava. "Mi riskiramo da nam zakoni zbog toga padaju na Ustavnom sudu. Most je u pregovorima tražio da se o svim zakonskim prijedlozima provodi javna rasprava od 30, umjesto propisanih 15 dana, a sada ministrica iz njihove kvote (ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović) ne poštuje te zahtjeve", upozorio je Grbin.
Podolnjak je, pak, ironično kometirao kako mu je "drago da su njegove kolege iz SDP-a evoluirale i sada daleko kvalitetnije diskutiraju problematiku nego prije nekoliko godina".
"Nadam se da će to uroditi i kvalitetnijim zakonima", dodao je.
