Cijene nafte u Hrvatskoj danas su došle do novih rekordnih razina. Tako se za litru eurosupera 95 plaća od 11,26 do 11,61 kunu, eurosupera 100 od 11,99 kuna, a eurodizela od 11,26 do 11,66 kuna, ovisno o tome na kojoj benzinskoj postaji točite.
Na samo gorivo otpada velik dio proračuna prosječne hrvatske obitelji pa ih ova nova poskupljenja i izravno pogađaju, ali neizravno će visoke cijene goriva dovesti i do povećanje cijena većine drugih proizvoda koje svakodnevno koristimo jer je i proizvođačima gorivo jedna od stavki u formiranju cijena proizvoda.
'Cijene bi bile prihvatljive da se država odrekne trošarina i PDV-a'
No, ekonomski analitičar Guste Santini smatra kako cijene i mogući utjecaj rasta sadašnje cijene goriva na druge cijene u Hrvatskoj ne možemo promatrati u okviru nacionalnih granica jer svi funkcioniramo na svjetskom tržištu. Ali podsjeća da na cijenu goriva i prelijevanje rasta i na druge proizvode država može utjecati snižavanjem trošarina, a to je potez za koji je ministar gospodarstva Tomislav Ćorić danas najavio da država o njemu još ne razmišlja. I premijer Andrej Plenković je kazao da "živimo na slobodnom tržištu" te da se neće igrati sa psihološkom granicom kod koje će država reagirati i spustiti trošarine ili PDV.
Santini, pak, smatra da je u Hrvatskoj prevelika porezna presija na energente. "Cijene energenata bi bile sasvim prihvatljive kada bi država rekla da se odriče trošarina i PDV-a. No, država zapravo zarađuje na povećanju cijene nafte", kaže Santini kao vjerojatni razlog zašto Vlada ipak neće krenuti u njihovo snižavanje.
'Opasno je da imamo veće cijene od država u okruženju'
"Za Hrvatsku je opasno da ima bitno veće cijene u odnosu na naše okruženje jer će ljudi početi odlaziti u druge države kupovati benzin", rekao je i dodao kako je jasno da će ljudi zbog viših cijena u Hrvatskoj odlaziti preko granice i po druge proizvode jer će i oni ubrzo biti jeftiniji nego kod nas.
Santini smatra kako se inflacija, odnosno rast cijena, više ne može promatrati kao prije, a glavni razlog je što, praktički, više nema granica nacionalnih država.
"Inflacija se promijenila i to nije ona inflacija iz doba nacionalne države", objašnjava Santini i dodaje kako je uzrok povećanja cijena na svjetskom, pa tako i na našem tržištu, ogromna količina tzv. "helikopterskog novca" koju su emitirale Kina, SAD i Europska unija, a potom su oni koji su tijekom koronakrize imali gubitke, sada višim cijenama te gubitke željeli nadomjestiti. Jak utjecaj na rast cijena na svjetskom tržištu otpada na transport jer je korona prekinula poveznice u prometu. Vozarine u brodskom prijevozu su povećane deset puta. Ista priča je i s naftom. Pružila se prilika da se u relativno kratkom vremenu napumpaju te cijene i one su se napumpale, jer su očekivanja pozitivna i jer se izlazi iz krize", objašnjava Santini i dodaje da svi koji će moći dići cijene će ih i dići.
'U svijetu neće biti dugoročne inflacije'
No, objašnjava da danas praktički više nema nacionalnih granica i da cijene ovise o onima iz uvoza.
"Na svjetskoj razini su svjetski kapaciteti veći od potražnje tako da u svijetu nema dugoročne inflacije. No, što nam se događa su kratkotrajni ekscesi u kojima proizvođači ne mogu zadovoljiti potražnju. Dio toga se događa zbog transporta, a drugi zbog helikopterskog novca, no u jednom trenutku će se sve to stabilizirati", objašnjava Santini.
