Antikorupcijsko vijeće danas bi trebalo saslušati bivše članove Uprave Ine o načinu upravljanja tom kompanijom, no nisu se svi odazvali.
Premijer Andrej Plenković i bivši ministar gospodarstva Tomislav Ćorić pozvani su na saslušanje Vijeća ali su poručili da se neće odazvati pozivu.
Predsjednik Antikorupcijskog vijeća Nikola Grmoja pozvao je na saslušanje premijera Plenkovića, a Hrvoje Zekanović je istaknuo da je sjednica nelegalna i da bi tu trebali biti i članovi Mosta koji su se ranije zalagali za gašenje rafinerije Sisak. "Meni to smrdi na korupciju", rekao je.
'Ina je došla u ruke konkurenciji'
Davor Mayer, bivši član Uprave Ine koji se jedini pojavio na Antikorupcijskom vijeću, rekao je nekoliko riječi o sebi, ali i naglasio da je kao bivši zaposlenik Ine ima još uvijek obvezu čuvanja poslovnih tajni. "Imenovan sam u Upravi Ine u vrijeme vlade Jadranke Kosor kada je bila napeta situacija u vezi dioničara. Hrvatska nema u potpunoj kontroli naftni sektor od 2009. godine i kao takva će teži proći proces dekarbonizacije. Potkupljivanjem bivšeg premijera, za što sad već imamo pravomoćne optužnice, Ina je ušla u vlasništvo tvrtke koja joj je bila konkurencija ", rekao je.
"Danas imamo rezultat da mađarska kompanija upravlja Inom na način da predsjednik uprave iz Mola ima prevladavajući glas na svim odlukama, slična je situacija i s dioničarima. To je temeljni problem mog poslovanja u Ini. Nemam ja ništa protiv nikoga iz Mađarska, ali ovdje se radi da mi moramo imati energetiku u svojim rukama. Međutim, iako je pitanje nacionalne sigurnosti, energetika je stvar i geopolitike. Što se tiče memoranduma, on nije temeljni uzrok svih problema, ali nije ni pomogao. Dogovor iz 2003. trebao je ići u vidu obnova i modernizacije rafinerije, ali to se iz razno raznih razloga nije dogodilo", rekao je.
"Godine 2014. Mol donosi odluku o gašenju rafinerije u Sisku. Logično, jer oni imaju moderna postrojenja u Mađarskoj, ali i u Bratislavi. Te smo godine to spriječili tako što smo rušili kvorum na sjednici, što nije uobičajeno u poslovnoj praksi", rekao je Mayer.
"Četvrti predsjednik Uprave Ine od 2009. godine je mađarski državljanin. Ne radi se nacionalizmu, nego o tome da je Ina strateška kompanija, a da mađarski državljanin odgovara mađarskim zakonima", dodao je.
Zekanović izbačen sa sjednice
Grmoja je rekao je da Mayer 2014. godine spriječio nepovoljnu odluku za Hrvatsku rušenjem kvoruma. "Kada se taj instrument prestao koristiti?" pitao je.
"Ne kažem da je gašenje rafinerije Sisak bilo u interesu Mađarske, s njihove strane je to bilo potpuno logično. S hrvatske stane je bilo potpuno drugačije", rekao je Mayer. Rafinerija je bila zastarjela, ali njeno gašenje je naštetilo gradu i fakultetima, to je dugoročno loša odluka. Naš prijedlog je bio da radi do modernizacije rafinerije Bar", rekao je i dodao da nakon toga više nisu rušili kvorum, tek da su nekoliko puta prijetili tim instrumentom.
Nakon toga pitanje je uputio Zekanović koji je zbrajao plaću Mayera te ju u jednom trenutku usporedio s milijunima kuna koje je Uskok navodno pronašao u prtljažniku njegova terenca. Nakon toga je upitao Mayera je li istina da ima plaću od 2 milijuna kuna godišnje, no nije mu dopustio da odgovori. Nakon što mu je oduzeta riječ i dalje je upadao u riječ Mayeru te ga je Grmoja odlučio izbaciti nakon druge opomene.
"HDZ je poslao plaćenika", rekao je Grmoja.
Kako javlja reporter N1 televizije, Zekanović i Mostov Miro Bulj umalo su se potukli u hodniku za vrijeme pauze. Počelo je naguravanje, ali odmah su ih razdvojili, javlja reporter. Zekanović je rekao da ga je razljutilo to što su ga Mostovci dirali mikrofonom po glavi, kazao je naknadno.
Više pročitajte ovdje.
"Članovi uprave Ine imaju četiri puta manje plaće od onoga što je gospodin Zekanović rekao, a ja od 2020. godine nisam član Uprave Ine", rekao je Mayer.
Studija Lazard
SDP-ova Mirela Ahmetović je tražila da se razjasni u kojoj mjeri hrvatski članovi uprave mogu pratiti poslovanje najveće energetske kompanije u Hrvatskoj. "Jeste li upoznati s odlukom Vlade RH 2013. o imenovanju pregovarača s društvom Ina, a sve u pogledu uspostavljanja kvalitetnijeg i boljeg upravljanja tim poduzećem i temeljem tog imenovanja naručene studije od strane jednog od vodećih svjetskih konzultanata iz naftnog biznisa kako bi se utvrdilo stvarno stanje iz međudioničarskog ugovora? Drugo, jeste li upoznati sa studijom koju je izrađivao Lazard?, upitala je
"Upoznat sam, čak smo u nekom dijelu surađivali u toj studiji koliko nam je zakon dozvoljavao. Ta analiza je služila kao podloga RH za obje internacionalne arbitraže. Prvo je MOL pokrenuo arbitražu protiv RH, a potom je RH pokrenula arbitražu protiv MOL-a. Upoznat sam sa studijom Lazard, surađivao sam sa suradnicima Plenkovića, surađivali smo i po pitanju arbitraže. Konačnu studiju Lazarda nisam vidio tako da ne mogu komentirati, rekao je Mayer.
Dalija Orešković iz Centra je postavila pitanje koje se tiče afere u kojoj je Damir Škugor oštetio Inu za milijardu kuna. "S obzirom da ste vi u trenutku imenovanja bili član uprave Ine, imate li saznanja kako je teklo imenovanje, tko je predložio, na temelju kojih kriterija, Damira Škugora kao direktora trgovačkog društva Inine tvrtke kćeri i jesu li članovi Ine iz kadrovske službe imali podatke da je Škugor već potpisivao štetne ugovore o prodaji plina ispod tržišne cijene talijanskoj tvrtki, čime je Ina oštećena za dvadesetak milijuna eura?, upitala je Orešković.
"U cijelom nizu godina od 2011. pa do 2020. godine dosta su se često mijenjala korporativna pravila što dolazi na Upravu, a što ne. Krajem godine dobili bismo listu od 70-80 imenovanja, nekad i 150 imenovanja, gdje bi se produžavalo ili mijenjalo članovima uprava ili Nadzornih odbora njihovi mandati. Puno smo puta tražili, nismo bili zadovoljni time jer su uglavnom bile suhoparne ime i prezime i CV, pa temeljem toga vi ne možete ući u ime od svakoga i očekujete od ljudskih resursa da vam oni daju analizu. Mi kao kompanija tada nismo imali takvu sofisticiranu analizu da bismo imali osjetljivije podatke o osobi, nego suhoparnu analizu CV-ja. Tada kad se to događalo, sigurno nas nitko nije upozorio da je bilo problema s gospodinom Škugorom. Ja sam ga upoznao 2017. ili 2018. godine, što je bilo nakon ovoga događaja što ste rekli, rekao je Mayer, koji je upitan i o imenovanju članova uprave.
Od kuda će sad dolaziti derivati?
"Članovi povjerenstva su bili gospodin Ćorić, Validžić i mislim gospodin Vuković, koji je bio pravnik u ministarstvu, rekao je o sastanku.
"Prvi problem je da imamo stratešku kompaniju kojom upravlja druga država. Članove uprave biramo na temelju natječaja. Moj je trajao 11 minuta. Dao sam CV, upoznali smo se i u 11 minuta sam trošio vrijeme da kažem da neke stvari ne smijem govoriti zbog poslovne tajne. Trebao sam govoriti i predstaviti se ljudima, reći im o sebi, a ne smijem im reći o sebi, a oni ne smiju ni slušati što govorim. To je jedna apsurdna situacija. Ja se sad predstavljam ministru, koji me zna već tri godine, rekao je Mayer.
Željko Jovanović pitao je od kuda će sad dolaziti derivati u RH i tko će profitirati na tome.
"U moje vrijeme bi se vidjelo što se može, po kojoj se cijeni mogu dobiti derivati od MOL-a. Uzimalo se, po mojim saznanjima, i od negdje drugdje ponude. Mogu pretpostaviti, ali ne bi bilo fer da kažem da se sigurno od MOL-a uzima. I moram napomenuti jednu stvar, iako to nisam pitan, ali volio bih napomenuti da recimo rafinerija nafte Sisak ne radi, onda bi tehnički relativno normalno bilo da se derivati čak i izvezu, ali u našem konkretnom slučaju to je drugo pitanje, rekao je Mayer.
Tko odlučuje o cijenama?
Mirelu Ahmetović zanimalo je među ostalim tko odlučuje po kojim cijenama Ina dobavlja derivate iz MOL-a
"Morat ću napraviti ogradu, ali ću vam pokušati odgovoriti. To je javni dokument sa suđenja Ivi Sanaderu. Ja sam upravo to objašnjavao i tada me sudac Turudić oslobodio davanja poslovne tajne i tada sam rekao da nažalost to ne dolazi na upravu, iako smo mi držali sve vrijeme da to nije banalan podatak. Mi smo za to inzistiranje da takav podatak mora doći na upravu Ine vrlo često bili komentirani da nismo kapacitet za članove Uprave kad inzistiramo da takve stvari dođu na upravu. Kolege su objašnjavali da ovako velike korporacije sve puštaju na niže razine. Ja sam radio u puno većim korporacijama pa sam znao da to nije tako. Mi smo tražili da se tako uredi i u Ini", kazao je Mayer.
"Ovi poslovni procesi nisu se namjerno htjeli mijenjati i dolazimo do onoga kad je jedan državni dužnosnik rekao da nije bitno tko Inom upravlja nego je bitno ostvaruje li Ina dobit na kraju godine. To su smiješne teze. Ako je pregovarano i ako je cijena nečega danas bila tržišno 100, a oni su na 20 ugovorili s nekim, to u svim korporacijama svijetle crveni gumbi. A to nisu ne znam kako skupe stvari. Takav neki program košta milijun, dva, tri eura. U Exxonu je program koštao 800 milijuna dolara. Kod nas da takav program bude od ne znam koliko milijuna dolara, ali mora postojati interes da se takvo što dogodi, rekao je Mayer.
"Tomislav Ćorić je rekao da je izvoz hrvatske nafte isplativije nego prijevoz u Rijeku, a cijenu je odredio MOL. Zanima me je li se na upravi analiziralo ili odlučivalo o nekom drugom, po Inu povoljnijem scenariju od izvoza hrvatske nafte u Mađarsku, pitala je Ahmetović.
"Vaša konstatacija ima potpuno utemeljenje, međutim, do njega nismo došli iz razloga. Naime, odluka ne dolazi na Upravu Ine. Mi smo tada, kolega Krešić i ja inzistirali da to mora doći do uprave. Prijedlog od strane MOL-a i nije bio tako nekorektan, ali tu se ne radi o tako velikim količinama. MOL je jedna relativno dobro uređena kompanija, koja kotira na burzi i svjesni su da prijevoz nafte u Mađarsku ne može ići po totalno neuređenim cijenama. Oni su odredili cijenama na temelju jedne međunarodne nafte koja najviše odgovara hrvatskoj nafti. Oni su došli s prijedlogom da to bude ta cijena nafte minus kotacija dva na burzi. Bila je +0,5. To je bio početak 2020. godine, tada ni prvi kontingent nije krenuo, jer je sisačka rafinerija radila. Mi nijednim aktom kao uprava nismo donijeli odluku da se sisačka rafinerija gasi. U onom trenutku kad je bilo dogovoreno, ta nafta je bila relativno po međunarodnim standardima, ali ja ne znam kako je dalje išlo. To se, naravno, može provjeriti", rekao je Mayer.
Pozvani i bivši članovi Ine
Grmoja je optužio vladajuće da su plenarnu sjednicu Sabora, izvorno planiranu za srijedu, namjerno pomaknuli na utorak kako bi fokus javnosti skrenuli sa sjednice Antikorupcijskog vijeća na Plenkovićevo izvješće o radu Vlade. No, iz Sabora su objasnili tu odluku premijerovim međunarodnim obvezama i godišnjicom Vlade. Oporbeni klubovi su stoga odlučili na zajedničku akciju bojkota izvješća premijera Plenkovića o radu Vlade. U oporbenoj akciji sudjeluju svi klubovi, od krajnje ljevice do krajnje desnice, osim Socijaldemokrata.
Vijeće je na sjednicu, osim Plenkovića i Ćorića, pozvalo i bivše članove Uprave Ine Niku Dalića, Barbaru Dorić, Darka Markotića, Ivana Krešića i Davora Mayera.
Grmoja je u ponedjeljak još najavio da će na saslušanje pred Antikorupcijskim vijećem doći netko od bivših članova Uprave Ine, ali nije htio precizirati o kome se točno radi.
Tijelo čiji je službeni naziv Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije, prije desetak dana saslušalo je bivšeg direktora Janafa, Uskokova optuženika Dragana Kovačevića.
