Saborski zastupnik Peđa Grbin (SDP) prozvao je u srijedu vladajuće zbog "grozne" distribucije cjepiva protiv koronavirusa u Hrvatskoj, ali i kroničnog problema neisporuke lijekova bolnicama, premijer Andrej Plenković odbacio je te tvrdnje, odgovorivši mu da "plaši ljude".
U saborskom Aktualnom prijepodnevu, Grbina je zanimalo što će premijer učiniti kako bi bolesnici došli do lijekova, a stanovništvo do cjepiva pri čemu je premijera prozvao da je odgovoran upozorivši da se čak ni one doze cjepiva koje dolaze u Hrvatsku ne uspijevaju podijeliti na adekvatan način.
"Imali smo priliku priliku vidjeti kako to ne funkcionira u Zagrebu, ljudi se cijepe preko reda ako red uopće ne postoji", rekao je Grbin i dodao da se liječnicima opće praske dijeli cjepivo bez obzira na to kakva je struktura pacijenata zbog čega se cijepi ljude od 40 i 50 godina, dok rizične skupine ne mogu doći cjepiva.
Plenković: Do 1. srpnja cijepiti oko 55 posto odrasle populacije
Premijer mu je odgovorio da je njihova ambicija do 1. srpnja cijepiti oko 55 posto odrasle populacije, što je cilj koji mogu postići s dostavljenim i uskoro pristiglim dozama cjepiva.
Napomenuo je da je Hrvatska dosad naručila 8,85 milijuna doza cjepiva, a dosad je isporučeno 664.500 doza, dok se do kraja travnja očekuje još 500.000 doza, te u ukupnom iznosu u drugom tromjesečju ukupno 2,5 milijuna doza, uključujući i 747.000 doza Pfizer cjepiva koje su, dodao je, "za razliku od nekih drugih, argumentiranim stavom ispregovarali proteklog tjedna".
Plenković je ponovio da je tijekom ljeta cjepivo AstraZenece po svim dostupnim informacijama djelovalo kako će temeljem kliničkih ispitivanja biti prvo dovršeno i odobreno pa je upravo na tom tragu naručen najveći broj AstraZenece.
Dodao je da je organizacija distribucije cjepiva problem na globalnoj razini, a AstraZeneca isporučila je EU u prvom tromjesečju, umjesto 120 milijuna doza, svega 30 milijuna doza, što je svugdje usporilo dinamiku cijepljenja.
Da bi to kompenzirali rekao je kako su naručili dodatne doze Pfizera koji se pokazao najučinkovitijim i najbržim u distribuciji.
Vezano za dugove prema veledrogerijama, premijer je rekao da u ovom trenutku nema bolnica kojima nedostaje lijekova.
"Ako želite kao predsjednik SDP-a plašiti ljude da nema lijekova, to je vaša odgovornost i vi se morate nositi sa svojim riječima", odgovorio je premijer Grbinu na aktualnom satu.
Premijer je ustvrdio da građani mogu dobiti lijekove u zdravstvenim ustanovama, ali i da su prije Božića isplatili milijardu i 340 milijuna kuna veledrogerijama i još 300 milijuna ljekarnama.
Najavio je da će se razgovori nastaviti, ali i da će ući u strukturu troškova i vidjeti odgovornost za dug koji nastaje u tako velikim količinama.
"To je problem koji je svaka vlada imala, a posebno je zabrinjavajuće da se uvijek fakture Vladi dostavljaju pred izbore ili blagdane", ponovio je.
Šef SDP-a odgovorio je kao nije on taj koji kaže da nema lijekova u bolnicama već brojni pacijent koji su se suočili s time da im liječnici govore da ne dolaze jer neće dobiti terapiju.
Grbin je dodao i da su u vrijeme SDP-ove Vlade dugovi u zdravstvu drastično smanjeni, te da se pet godina ne čini ništa kako bi se reformirao sustav zdravstva.
Vlašić Iljkić (SDP): Ministar se "uhodava" dok se sustav "lomi"
Martina Vlašić Iljkić (SDP) upozorila je pak da je smrti djevojčice u posljednjih nekoliko godina samo u jedan u nizu mučnih slučajeva usmrćivanja i zlostavljanja djece, prozvavši ministra rada, obitelji i socijalne politike Josipa Aladrovića "da se uhodava dok se 'lomi' sustav socijalne skrbi koji mu je uguran u resor rada i mirovinskog osiguranja".
Prozvala je Aladrovića da je "marginalizirao sustav, da ne sluša struku i nema političke volje" te da nije ništa napravio za rasterećenje sustava socijalne skrbi u čijim se centrima socijalni djelatnici 70 posto vremena bave administriranjem upravnih prava.
Upozorila je i da su socijalni radnici nezaštićeni u sustavu koji ih maltretira i da su podložni agresiji sa svih strana, bez stvarne međuresorne podrške.
Ministar Aladrović priznao je da imaju izvjesne poteškoće i izazove u sustavu, ali su odlučni riješiti ih te je najavio da će Zakon o socijalnoj skrbi vrlo brzo ići na javno savjetovanje.
Uvjeren je i da će izmjenom tog zakona, ali i drugih propisa učiniti pozitivne pomake za sustav kako bi minimalizirali mogućosti takvih događaja u budućnosti.
Dijelom se složio se s SDP-ovom zastupnicom da je određena količina javnih prozivki bila govor mržnje. No, zaključio je kako moraju odvojiti djelatnike koji rade odgovorno svoj posao od onih koji ne rade i za koje u sustavu neće biti mjesta.
Vlašić Iljkić odgovorila mu je da Zakon o socijalnoj skrbi - ako ne rastereti socijalne radnike, odnosno ne izdvoji novčana prava, poput doplatka za pomoć i njegu - neće napraviti ništa.
Ministar zdravstva Vili Beroš odgovorio je HDZ-ovom Željku Reineru da su u prvom i drugom valu pandemije koronavirusa na osnovu odluke o mobilizaciji na dnevnoj razini izmjenjivali liječnike i sestre iz županija koje su bile manje opterećene prema opterećenijim bolnicama.
Istaknuo je da je Hrvatska, kad je riječ o kadrovima, među vodećim zemljama u iskazanom interesu za dodatnu edukaciju liječnika i sestara za rad u intenzivnim jedinicama.
