Trebao je to biti moderan Kongresni centar nadomak središta Zagreba u skopocjenom zdanju Nacionalne i sveučilišne knjižnice, ali i dalje je samo gradilište puno smeća. I tako nastaje još jedna klasična hrvatska priča koju financiraju porezni obveznici. Dakle, platili su izradu projektne dokumentacije, ali kao što se vidi projekt nikada nije završen.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja još je 2009. novac uplatilo Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici da izradu projektne dokumentacije plati arhitektonskom uredu.
"Dakle, ja bih rekla da je dodjeljivanje sredstava za Kongresni centar Ministarstvo znanosti dodjeljivalo u jednom nizu godina. Nije potpuno dobar navod da se nikad nije radilo na tome. Dakle, 2007. i 2008. se izrađivala projektna dokumentacija koja je koštala optrilike oko ostamsto tisuća kuna s PDV-om", kazala je Tatjana Perić, ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
Troškovi narasli
Pa smo pitali znaju li u Ministarstvu što je napravljeno s novcem poreznih obveznika. "Napominjemo kako sredstva koja je Ministarstvo dalo nisu propala nego su iskorištena", odgovaraju iz Ministarstva.
Očito ne na popravak krova u gruntovnici - koja će, kad se konačno iseli - također biti dio novog kongresnog centra. Zato su popravili krov na dvorani koja je i dalje gradilište. Izvedeni su radovi na hidroizolaciji krova iznad velike dvorane. Izrađen je lift za osobe s invaliditetom koji ne vozi nikoga. Postavljene su rampe na parkingu. Financirano je i postavljanje kamene natpisne ploče ispred glavnog ulaza.
Eto povjerovali smo da uložena sredstva nisu propala. Dakle 2009. porezni su obveznici platili milijun kuna za projektnu dokumentaciju. Centar se nije ni počeo graditi, ali sada ćemo još jednom platiti 2.6 milijuna kuna za projektnu dokumentaciju. Troškovi su, objašnjava ravnateljica, narasli jer se preuređuje veći prostor.
Trošenje novca poreznih obveznika
Kongresni centar je na prostoru od 2000 metara kvadratnih i mi radimo jedan dio po toj dokumentaciji zato što za to postoji građevinska dozvola i kao što znate već su objavljeni tenderi za radove. Dio NSK nikada nije projektiran, a Vlada je donijela odluku da će se predsjedanje održavati na 7200 metara kvadratnih", tvrdi Perić.
Dokumentaciju radi arhitektonski ured Velimira Neidhardta, inače novog predsjednika HAZU-a, koji je i jedan od autora zgrade. Kažu u NSK kako je za ovaj posao odabran na natječaju, ali onda dobivamo potvrdu kako nitko drugi ne bi niti mogao biti odabran.
"Gospodin Neidhardt je zaista jedan od autora koji polaže autorska prava na projektiranje NSK", tvrdi Perić. Pitali smo ga za komentar, ali do zaključenja priloga nismo dobili odgovor. Ni Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, kao voditelj projekta, nije nam odgovorilo na pitanja o ovakvom načinu trošenja novca poreznih obveznika.
