Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio stavljanje nuklearnog arsenala i stanje visoke pripravnosti, u Hrvatskoj se odmah postavilo pitanje u kakvom su stanju atomska skloništa u najvećim gradovima, koliko ih je te postoje li protokoli za njihova korištenja.
U Zagrebu su 1062 skloništa, a najpoznatije je tunel Grič (na slici) koji može primiti i do 2000 ljudi. Tunel je dug 350 metara, većim dijelom širok 3,2 metra, a na najširem dijelu 5,5 metara. Projektiran je još u vrijeme NDH, 1943. godine, kada su započela saveznička bombardiranja, a dovršen je 1945. godine. Sklonište postoji i podno Ciboninog tornja. Skloništima u stambenim zgradama upravljaju suvlasnici zgrada koji su i odgovorni za njihovo održavanje.
'Poslije 1995. nitko nije mario za skloništa'
Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević u utorak je građanima poručio da se skloništa provjeravaju periodički i da postoje određeni protokoli. "Ne bih htio da se širi panika i da prejudiciramo neke stvari", kazao je.
Što se tiče stanja sklonšta u Zagrebu, bivši pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić kazao je, pak, za Novu TV da su sva skloništa nepripremljena, devastirana, trajno oštećena i neupotrebljiva.
"Nema rezervi hrane, vode, filtera za zrak, jastuka, kreveta, nema kemijskih wc-a i većina njih je devastirana. Mnoga skloništa su dana na upravljanje sportskim klubovima, te su spojena na kanalizaciju i zbog toga su neuporabljiva. Skloništa su bila u relativno dobrom stanju do 1995. godine, a poslije toga nikoga nisu zanimala", kazao je Kalinić.
On tvrdi da Hrvatska nema protokole za ovakve situacije, a da vlast nije zainteresirana. Kaže da je njegov bivši Ured tražio da se ispred vrtića i škola urede skloništa, ali to nikad nije realizirano, kao niti njegovog zahtjeva da se garaže u zgradama prilagode kako bi se brzo mogle pretvoriti u skloništa. U slučaju stvarne i realne opasnosti i bilo čega ozbiljnijeg, smatra da ćemo biti prepušteni improvizaciji.
U Rijeci dvjestotinjak skloništa
Rijeka ima dvjestotinjak skloništa koja su većinom izgrađena prije 40 i više godina, a postoje i tuneli koji mogu poslužiti kao skloništa.
"Na području Rijeke nalazi se 88 skloništa osnovne zaštite koja su izgrađena uglavnom u 80-im godinama prošlog stoljeća, oko tridesetak skloništa osnovne zaštite koje u svom vlasništvu imaju stambene zgrade te 80 javnih tunelskih skloništa izgrađenih prije ili za vrijeme 2. svjetskog rata kada su i korištena kao skloništa. Od toga Grad Rijeka putem Odjel za gradsku samoupravu i upravu upravlja s ukupno 113 javnih skloništa, skloništa su obilježena, a podatke o lokacijama skloništa imaju povjerenici civilne zaštite po mjesnim odborima", poručili su iz riječke gradske uprave.
Split ima 125 skloništa
Grad Split ima 115 skloništa osnovne zaštite i 10 dopunskih kojima upravlja Služba za gospodarenje gradskom imovinom.
'Budući da se temeljem zakona javna skloništa u miru mogu davati u zakup, u dijelu skloništa nalaze se zakupci izabrani javnim natječajem. U svakom ugovoru o zakupu skloništa navedena je odredba kojom se zakupnik obvezuje, na zahtjev nadležnog tijela civilne zaštite, bez odgode, a najkasnije u roku od 24 sata, isprazniti sklonište od osoba i stvari i osposobiti ga za sklanjanje ljudi.
Isto tako, navedeno je da je zakupnik dužan, na zahtjev nadležnog tijela civilne zaštite, bez odgode, omogućiti ovlaštenoj osobi civilne zaštite obavljanje inspekcijskog nadzora skloništa, osigurati odgovarajući prostor za pravilan smještaj opreme skloništa, čuvati instalacije i uređaje u skloništu kao i ostalu opremu i elemente koji osiguravaju zaštitnu funkciju skloništa te je zakupniku izričito zabranjena adaptacija skloništa koja utječe ili može utjecati na temeljnu namjenu i zaštitne značajke skloništa", odgovorili su Novoj TV iz splitske gradske uprave.
U Osijeku sedam javnih skloništa
Osijek ima sedam skloništa na javnim površinama, a te prostore trenutno koriste i održavaju glazbene i sportske udruge.
Iz Grada poručuju kako su prostori održavani, nisu zapušteni i da se u vrlo kratkom roku mogu pretvoriti u prvotnu namjenu. Uz javna skloništa, u Osijeku postoje i brojna skloništa u stambenim zgradama o kojima brinu suvlasnici zgrada.
