U utorak (17.ozujka) Kolinda Grabar-Kitarovic prvi put kao hrvatska predsjednica posjeti ce Njemacku. Susrest ce se s kancelarkom Merkel i saveznim predsjednikom Gauckom.
Na pitanje kako ocjenjuje odnose s Njemackom i kako ce oni ubuduce izgledati Hrvatska predsjednica je istaknula da je u kampanji cesto govorila o odnosima s Njemackom i da zeli obnoviti to partnerstvo.
"Cijenim njemacku ulogu u europskoj i transatlantskoj arhitekturi i zelim jacati nasu suradnju. Zelim na neki nacin i obnoviti medusobno povjerenje i vjerodostojnost Hrvatske. Kao nekome tko je radio na pretpristupnim pregovorima i uvjeravao EU da ce Hrvatska biti konstruktivni partner, bila sam razocarana kada je nakon ulaska u Uniju doslo do razilazenja u slucaju europskog uhidbenog naloga i slucaja Perkovic. To je bilo nepotrebno. Hrvatska mora dokazivati svoju vjerodostojnost drzanjem do onoga sto je potpisala. Bez obzira na to, nasi su odnosi vrlo dobri i partnerski. Povezuju nas, ne samo brojna hrvatska iseljenicka zajednica i brojni njemacki turisti, vec i suradnja u NATO savezu. Zelimo prosirivati i znanstvenu suradnju, osnaziti odnose u gospodarstvu, trgovinskoj razmjeni i ulaganjima, ali i na najvisoj politickoj razini. Njemacka nam je jedan od najvaznijih partnera u vanjskoj trgovini, ulaganjima, turizmu i suradnji izmedu banaka kao i tehnologiji. To nam je stratesko trziste za nase izvoznike. Za njih posebno zelimo siriti mogucnosti. Hrvatska zna gdje jest, gdje pripada i tko su joj prijatelji", rekla je.
Prilikom ulaska Hrvatske u EU iz Njemacke su dolazile najave da zeli pomoci jacanju hrvatske industrije, no to se, cini se, i nije dogodilo. Barem ne na neki spektakularni nacin kako su to gradani ocekivali. Zasto?
Ocekivanja su opcenito bila da ce se ulaskom u EU stvari promijeniti preko noci. Ali to je proces koji traje i koji mora bit postupan. Ipak, drzim da je protekle dvije godine doslo do zastoja. To su te prve godine kada pocnete sjediti za zajednickim stolom, raditi zajedno, ali ono pravo dokazivanje tek slijedi. U tom kontekstu, treba promatrati i pravu suradnju koja predstoji s Njemackom. Ne zelim traziti krivce u proslosti. Zelim se okrenuti buducnosti i na ovim sastancima koji predstoje, a koji su tek uvod u siroki dijalog i buducu suradnju. Zelim pokrenuti stvari koje sada tapkaju na mjestu.
Kako biste nam onda sto jednostavnije opisali zasto je hrvatsko gospodarstvo u ovom trenutku tu gdje jest?
Uzroci su u globalnoj ekonomskoj krizi, ali i u nesnalazenju Hrvatske. Potrebne su nam snazne promjene. Moramo stvoriti poduzetnicku i investicijsku klimu. Zato je neophodno uklanjanje barijera za investicije; kako strane i domace. Trebamo povecati proizvodnju, reindustrijalizirati zemlju u skladu s ekoloskim standardima koje imamo za odrzivi razvoj i otvarati nova radna mjesta. Mislim da drzava nije ta koja treba otvarati radna mjesta, mozda samo odredeni broj na odredeno vrijeme, i zato treba poticati duh poduzetnistva. Za to je potrebno mijenjati i poreznu politiku kao i birokraciju koja mora postati servis gradana. Investitori mi govore da je temeljni nedostatak nase gospodarske politike nepredvidljivost sustava. Cilj nam je da znaju sto mogu ocekivati, ne samo od danas do sutra, vec kroz vise godina.
Vlada je najavila kako ce ovog mjeseca uputiti aplikaciju u Bruxelles za sufinaciranje gradnje Peljeskog mosta. Vi ste pak tijekom kampanje govorili kako zemlja nedovoljno koristi euro-fondove. Jeste li ostali pri toj svojoj tvrdnji? Jesu li gradani profitirali od ulaska u EU?
Ostajem pri tome. Iskoristeno je uglavnom ono sto je programirano ranije. Zestoko cu lobirati za projekt Peljeskog mosta koji je neophodan Hrvatskoj i EU, ne samo zbog teritorijalnog povezivanja Hrvatske, vec i zbog schengenskog prostora i sigurnosti. I, naravno, zbog regionalnog razvoja podrucja oko tog mosta. U svom uredu sam uspostavila mjesto savjetnika za europske fondove poljoprivredu, ribarstvo i vodno gospodarstvo, jer mislim da se iz kohezijskih fondova za te sektore moze povuci puno vise novca, uz puno bolju edukaciju i transparentniji rad drzavnih institucija.
Latentni euroskepticizam nije ni nelegalan, ni hrvatska specificnost. Jasno je artikuliran tijekom izbora kroz jednog od predsjednickih kandidata. Gdje su mu korijeni?
On opcenito postoji u Europi. Jednim je dijelom uvjetovan globalnom gospodarskom krizom, ljudi u vrijeme recesije su opcenito nezadovoljniji nego u vrijeme gospodarskog rasta. Hrvatska je profitirala od clanstva u EU, jer se to ne mjeri samo europskim fondovima vec i sveukupnom europeizacijom drustva, promjenom stanja duha, promjenom razmisljanja. Iako, u Hrvatskoj ni dvije godine kasnije gradanima nije sasvim "sjelo" da smo danas clanica EU. Jos uvijek se smatra da Bruxelles od nas neprestance nesto trazi, ali mi smo sada ti koji sjedimo za istim stolom i kreiramo politiku. Gradanima nije dovoljno objasnjeno da moramo aktivno sudjelovati u kreiranju europske politike. Skepticizam je nastao i zbog cinjenice da se preko noci nisu dogodile promjene. Ali ja ne primjecujem bas veliko nezadovoljstvo, kao ni zelju da se odmaknemo od EU. Stovise, ocekivanja su i dalje usmjerena prema Bruxellesu u pravcu gospodarskog razvoja, ali i da se hrvatskoj pomogne u reformama, posebno u fiskalnoj i monetarnoj politici.
Hrvatska u ovom trenutku traga za 1600 gradana nestalih u Domovinskom ratu, medu njima je i 670 gradana srpske nacionalnosti. Srbija je, smatra se, do sada mogla bezbroj puta otvoriti svoje arhive kako bi se velik dio tih ljudi nasao. Hoce li ipak Bruxelles biti mjesto gdje ce se to rjesavati?
Nadam se da nece. To je bilateralno pitanje koje moramo rjesavati izmedu nas. Naravno, bit ce prigode da se o tome razgovara u okviru poglavlja 23 i 24, i zastite manjina i svih tih pitanja preostalih iz rata koje treba zatvoriti i okrenuti se prema buducnosti. Ohrabrena sam razgovorima sa srbijanskim premijerom Vucicem i potpredsjednikom vlade Dacicem. To je humanitarno pitanje koje se ne smije politizirati. Medu nestalima su i osobe srpske nacionalnosti. Oni su nasi drzavljani i potraga za njima je nasa obaveza. Priznajemo to i sa Srbijom zelimo kroz dijalog ubrzati rjesavanje tog pitanja. Inace, sva otvorena pitanja sa Srbijom bismo trebali rjesavati dijalogom, a ako nije moguce, recimo u slucaju granica, trebamo to rjesavati preko medunarodnih sudbenih tijela. Ali da to bude konstruktivno i da se ne dizu tenzije s obje strane granice. Sva su se ta pitanja rjesavala presporo i to treba ubrzati.
Hrvatska je clanica NATO saveza, njeni vojnici vrlo uspjesno sudjeluju u mirovnim misijama. Ipak, zadnjih dana dosta slusamo o osipanju Oruzanih snaga, ponajvise zbog odlaska skupine pilota ratnog zrakoplovstva u inozemstvo i to zbog puno boljih placa. Kao vrhovna zapovjednica, mozete li nam reci je li stanje pod kontrolom?
Stanje u vojsci zelim popraviti. Kao i mnoge drzave u tranziciji ne ulazemo dovoljno u tehnologije, vise se ulaze u ljudske resurse i pitanja iz proslosti. Postoji izvanredno dobra podloga i ohrabrujuce je da vojska impresivno odgovara na izazove kao sto je bila poplava u Gunji. Ne krijem da nisam zadovoljna sa stanjem u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu. Do 2016. godine moramo donijeti neke hrabre odluke. Odlazak pilota ne bih dramatizirala. Oni imaju pravo zaradivati negdje drugdje, ako misle da ovdje ne zaraduju dovoljno. Osim toga, to je na neki nacin pohvala njihovoj obucenosti.
Za sebe kazete da ste moderna konzervativka, no ipak ste dozivjeli kritiku jednog od istaknutih novih konzervativaca Vincenta Batarela zbog sudjelovanja na njujorskoj konferenciji Zaklade Clinton koja, navodno, promice suprotne svjetonazore.
To je jedno izdvojeno osobno misljenje, cak se i Crkva ocitovala o tome. Gospodin papinski nuncij u Hrvatskoj rekao je da to smatra neutemeljenim. Svrha konferencije je bila pomoci zenama. Sudjelovala sam u panelu koji se bavio zenama, mirom i sigurnosti. Bavili smo se necim kroz sto su prosle Hrvatska i BiH u ratu; kako i na koji nacin sprijeciti seksualno i drugo nasilje, kako pomoci zrtvama i kako ne gledati na njih samo kao zrtve, vec kao i na cimbenik promjene. Zao mi je da su se na takav nacin u hrvatskim medijima zamaglili svrha i smisao te konferencije, rekla je hrvatska predsjednica za DW.
