Predsjednica Republike Kolinda Grabar- Kitarović istaknula je u razgovoru za subotnje izdaje "Slobodne Dalmacije" da je Hrvatskoj potrebna konsenzualna strategija razvoja te da treba napraviti odlučne reforme, čak i po cijenu gubitka izbora.
Strategija razvoja
"Onaj političar koji bude spreman napraviti odlučne pa i one nepopularne reforme, čak i po cijenu gubitka idućih izbora, dao bi najveći doprinos boljitku Hrvatske“, rekla je predsjednica koja je istaknula da Hrvatska treba donijeti strategiju razvoja o kojoj se mora postići nacionalni konsenzus te da se elementi te strategije ne bi smjeli koristiti za dnevnopolitičke svrhe i mijenjati svakom promjenom vlasti.
"Potrebna nam je strategija razvoja o kojoj moramo postići nacionalni konsenzus svih stranaka o općenitom pravcu u kojem idemo i vidimo Hrvatsku za 10, 15 ili 50 godina. Gdje je tu hrvatska brodogradnja, kako može biti konkurentna? Što je s ostalim industrijama i djelatnostima? Na što ćemo staviti naglasak u cilju proizvodnje dodane vrijednosti?", istaknula je Grabar- Kitarović.
Što je s migracijama
Upozorila je, uz ostalo, i na pitanja migracija, demografije, tržišta rada, zdravstvenog i mirovinskog sustava, školstva.
"Što je s migracijama, primjerice? Jer pitanje demografije, tržišta rada, zdravstvenog i mirovinskog sustav, nećemo moći riješiti ako odmah ne počnemo raditi na preokretanju odnosa između broja osoba koje su aktivne na tržištu rada i onih koji to nisu, te s tim povezane sveobuhvatne reforme školstva, ne samo reforme kurikuluma", rekla je Grabar- Kitarović.
Izgubili smo vrijeme
Predsjednica smatra da je Vlada previše vremena izgubila baveći se uglavnom problemima Agrokora i, kako je kazala, „stekao se dojam da su neke druge reformske mogućnosti pale u drugi plan“. „Izgubili smo vrijeme za sve one teške odluke, koje smo trebali donijeti kako bismo promijenili stanje u društvu i stanje duha. Jer ako su ljudi stalno pod dojmom afera i negativne klime u društvu, odlaze iz takve sredine“, ocijenila je.
Kada bi prosječna plaća bila tisuću eura
Istaknula je, među ostalim, da Hrvatska ponajprije treba poraditi na rastu plaća, prije svega kroz porezni sustav. "Često mi ljudi govore - da bar imam tisuću kuna veću plaću ostao bih u Hrvatskoj...Kad bi prosječna plaća bila oko tisuću eura, mislim da bi se znatno smanjio broj odlazaka iz Hrvatske", rekla je predsjednica Grabar- Kitarović.
Smatra i da je potrebno poticati razvoj i naseljavanje u ruralnim krajevima i uz granicu. "Treba nam poseban sustav mjera koji će omogućiti ne samo ostanak, nego i povratak ljudi na ta područja", dodala je.
Upozoravala je
Predsjednica je istaknula da od početka mandata upozorava na bitna pitanja, kao što je primjerice demografija, ili "nedostatna i neambiciozna stopa rasta. Ona bi trebala iznositi barem pet posto kako bi smo dostigli one koji su nam ranije gledali u leđa".
Vjeruje u potporu HDZ-a ako se odluči kandidirati za novi mandat
Grabar-Kitarović nije za promjenu sadašnjih ovlasti predsjednika Republike, a vjeruje u potporu HDZ-a ako se odluči kandidirati za novi predsjednički mandat.
„Vjerujem u potporu HDZ-a, ali isto tako nastavit ću biti predsjednica, ako donesem odluku izaći na sljedeće izbore, svih državljana Republike Hrvatske. Moja agenda može biti utemeljena jedino na tom načelu“, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.
Njima sam odgovorna
Podsjetila je da je proizašla iz HDZ-a, no drži i vjeruje da se "ponaša kao nadstranačka predsjednica, koja nikad nije išla na ruku pojedinoj stranci“.
„Izabralo me više od milijun i sto tisuća građana, a ja sam odgovorna njima, jednako kao i onima koji me nisu birali“, rekla je Grabar-Kitarović.
Predsjednička kandidatura
Odgovarajući na upite o predsjedničkoj kandidaturi, istaknula je kako u ovom trenutku nemamo nijednog kandidata koji je najavio kandidaturu za sljedeće izbore te je rekla: „Možete li mi navesti ijednog kandidata koji se izjasnio za kandidaturu više od nekoliko mjeseci prije samih izbora?“ Pri tomu je ponovila kako nije dobro da se preklapaju kampanje za Europski parlament i za predsjedničke izbore.
Ovlasti predsjednika
Tumačeći sadašnje ovlasti predsjednika Republike podsjetila je da je 2000. godine promijenjen Ustav koji je ograničio izvršne ovlasti predsjednika.
"U ovom trenutku nisam za njihovo mijenjanje. Te ovlasti daju dovoljno da se, prije svega, upozorava na probleme u društvu i da se o njima raspravlja“, rekla je predsjednica. Smatra kako bi predsjednik koji bi bio biran u Hrvatskom saboru „bio previše podložan koalicijskim interesima koji su ga postavili na tu poziciju“.
Otkrila zašto nije reagirala
Na novinarsko podsjećanje kako se nije oglašavala u povodu nedavne afere izazvane svjedočanstvima žena kod ginekologa, odnosno u rodilištima, Grabar Kitarović je rekla kako ona nije odmah reagirala jer je promptno reagiralo Ministarstvo zdravstva koje je pozvalo građane da prijave sve potencijalne slučajeve nesavjesnih postupaka i najavilo istragu svakog od njih, te da ona očekuje nalaze njihove inspekcije.
Kampanja protiv liječnika
„Ali isto tako, ne želim da ova tema rezultira općom kampanjom protiv liječnika, jer i među njima ima ogromnih razlika. Svjesna sam da su naši liječnici potplaćeni, premoreni, često i podcijenjeni, stoga moramo zaštiti dignitet njihove struke, ali i nastaviti unaprjeđivati sustav“, poručila je.
Zabrinuta zbog BiH; otvoreno pitanje nestalih
Komentirajući vanjsko-političke teme, predsjednica je rekla kako je „stvarno zabrinuta zbog BiH“.
„Apsolutno odbijam bilo kakve optužbe o miješanju unutarnje stvari zbog traženja izmjene izbornog zakona, jer upravo je sam Ustavni sud BiH donio odluku da je izborni zakon neustavan. Prema tome, sve što tražimo jest da se taj zakon uskladi s Ustavom“, istaknula je Grabar Kitarović. Naglasila je kako Hrvatska nije jedina koja traži promjenu izbornog zakona (u BiH).
Odnosi RH i Srbije
„Stoga ćemo zajedno s drugim državama koje inzistiraju na promjeni zakona, od članica EU-a do SAD-a, inzistirati na uspostavi funkcionalnih i legitimnih vlasti, na dobrobit sviju u BiH,“ rekla je hrvatska predsjednica. Osvrćući se na odnose Hrvatske i Srbije, izrazila je razočarenje što nije postignut napredak u rješavanju problema nestalih.
Razočarana je
„Ne znam kako se osjeća gospodin Vučić (predsjednik Srbije), ali ja se osobno osjećam razočarano što nije postignut napredak na rješavanju pitanja nestalih osoba“, kazala je hrvatska predsjednica.
