Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u utorak u Bukureštu kako Inicijativa triju mora "danas šalje jasan signal da smo na pravom putu", da su napori te političke platforme prepoznati te da bi se konačno mogle početi brisati razlike između stare i nove Europe.
Dok je inicijativa već prošle godine na summitu u Varšavi dobila potporu SAD-a čiji je predsjednik Donald Trump sudjelovao na tom sastanku na vrhu, a svoju je potporu ponovio i porukom poslanom u ponedjeljak u Bukurešt u kojoj je obećao daljnje snažno savezništvo Washingtona, ove godine zemlje inicijative željele su dobiti i potporu Unije i njezinih drugih članica, poglavito Njemačke čiji je ministar vanjskih poslova Heiko Maas sudjelovao na skupu.
Na summitu je bio i predsjednik Europske komisije Jean Claude-Juncker koji je kazao da daje punu potporu Europske komisije Inicijativi i želi ohrabriti sudionike u stvaranju novih koridora, ne samo između sjevera i juga nego i istoka i zapada. Juncker je slikovito kazao da je "uvijek mislio da Europa treba disati dvama plućnim krilima, istokom i zapadom".
"Vaša nazočnost daje nam uvjerenje da su naši ciljevi shvaćeni i da je ogroman potencijal Incijative postao široko prepoznat", kazala je hrvatska predsjednica u govoru na summitu, obraćajući se Junckeru, Maasu i američkom ministru energetike Ricku Perryju.
"Treći summit inicijative jasno pokazuje naš zajednički uspjeh", naglasila je.
Ponovila je da je ključni cilj inicijative učiniti središnju Europu kičmom europske i transatlanske otpornosti.
"Treći summit pokazuje našu odlučnost da se stvori ekonomski integrirana EU i tako postane jači transpatlantski partner", rekla je.
Hrvatsko-poljska zajednička neformalna platforma predstavljena je na summitu u Dubrovniku 2016., sastanak na vrhu kojem je 2017. u Varšavi nazočio i američki predsjednik Donald Trump dao joj je potreban politički zamah, a bukureštanski skup fokusiran je na konkretne projekte.
Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis u govoru je pozvao na usvajanje kratkog popisa od 40 prioritetnih projekata, naglasivši da bi projekti trebali pridonijeti većoj koherentnosti i konvergenciji, te smanjiti "umjetne razlike" na kontinentu, između stare i nove Europe.
"Želim da na kraju sastanka na vrhu damo potporu listi projekata na polju energetike, prometa i digitalizacije", rekao je rumunjski predsjednik.
O tome je govorila i hrvatska predsjednica, koja je u Bukurešt došla s 11 hrvatskih projekata. "Projekti poput koridora za energetsku opskrbu, komunikacijska infrastruktura, kao i modernizacija naših ekonomija kroz širenje prometnih veza, omogućit će punu integraciju srednje Europe s ostatkom našeg kontinenta i izbrisati umjetne, ali još uvijek postojeće podjele između stare i nove, zapadne i istočne Europe te definitivno pridonijeti višoj razini napretka Europe kao cjeline", rekla je.
"Predugo su podjele tolerirane i trudimo se to promijeniti", istaknula je hrvatska predsjednica.
Dvanaest država smještenih između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora, tri Baltičke (Estonija, Latvija i Litva), četiri članice Višegradske skupine (Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska), Hrvatska, Slovenija, Bugarska i Rumunjska te Austrija, jedina od njih koja je članica bila i prije 2004., čine neformalnu platformu za suradnju na projektima od zajedničkog intreresa s ciljem podizanja razine energetske sigurnosti, čvršćeg prometnog i digitalnog povezivanja te razvoja tržišta i socijalne kohezije u širem smislu.
Govornici su se založili i za snažne transatlantske veze. "Snažno vjerujemo da u izazovnom ukupnom kontekstu trebamo da EU i SAD ostanu što je moguće bliže na političkom, ekonomskom i sigurnosnom planu", istaknujo je Iohannis. "Zajednički interes iznad je naših razlika".
Hrvatska je predsjednica transatlantske veze istaknula i kao jedan od tri stupa inicijative, uz ekonomsku konvergenciju i koheziju.
Rumunjski je šef države podsjetio i da je jučer održan poslovni forum, prvi puta uz summit inicijative, i da je na njemu bilo preko 600 sudionika.
Uz predstavnike zemalja članica inicijative sudjelovali su i oni iz drugih zemalja EU-a, zemalja zapadnog Balkana, SAD-a, Moldove, Ukrajine, Gruzije te dužnosnici Europske komisije.
"Poslovni forum povezao je zemlje Inicijative triju mora, druge zemlje i financijske institucije" -Svjetsku banku, Europsku banku za obnovu i razvoj i Europsku investicijsku banku. "Mislim da se trebamo dogovoriti da forum bude redovit, da se održava jednom godišnje", pozvao je Iohannis.
Poljski premijer Mateusz Morawiecki parafrazirao je negdašnjeg američkog predsjednika Johna Kennedyja: "Ne trebamo gledati što Europa može učiniti za nas, već vidjeti što mi možemo učiniti za Europu".
"Upravo to je inicijativa triju mora", kazao je, nazvavši je povijesnom inicijativom jer geografija iscrtana nakon Drugog svjetskog rata "nije sudbina već može biti mogućnost".
Poljski predsjednik Andrzej Duda, koji je jučer sudjelovao na skupu, otputovao je u Washington kako bi se susreo s američkim predsjednikom s kojim će, najavio je, svakako razgovarati o Inicijativi triju mora.
