Tijek prijepodnevnog dijela rasprave pročitajte ovdje:
13.02 Određena je pauza.
13.00 "Gotovina je bio dio udruženog zločinačkog pothvata. Kako bi postigao cilj istjerivanja Srba, vodio je ilegalni napad na civile i civilne objekte. Propustio je zaštititi civile zbog čega je oko 20.000 Srba napustilo Krajinu. Mnogi od njih su ubijeni, ranjeni i ostali bez svoje imovine. Njegova žalba mora biti u potpunosti odbačena", zaključila je tužiteljica.
12.55 "Gotovina je planirao i vodio akciju kojoj je cilj deportacija Srba. Gotovina je smatrao kako se radi o opravdanoj osveti", kazala je tužiteljica.
12.50 Tužiteljica je kazala i kako imaju dokaz o planiranju udruženog zločinačkog pothvata te istaknula i kako su se uveli zakoni kojima je civilima spriječeno da se vrate u Hrvatsku.
'Gotovina nije nevini zapovjednik'
12.39 Tužiteljica Helen Brady je naglasila kako ne dovodi u pitanje legalno ratovanje.
"No, daleko od toga da je Gotovina nevini zapovjednik, već je on sudjelovao i direktnoj namjeri da deportira civile s područja. Rezultat granatiranja je deportacija Srba iz Krajine", kazala je.
12.35 "Kao rezultat prekomjernog granatiranja 14.000 od 15.000 ljudi napustilo je do dolaska HV-a 5. kolovoza Knin", kazao je jedan od tužitelja. Naveo je i kako je najmanje sedam svjedoka svjedočilo o žrtvama nakon napada, a mnogi svjedoci su govori i o uništenjima civilnih objekata.
12.27 Nema dokaza da je 95 posto granata pogađalo vojne ciljeve. Stvarnost u Kninu je bila puno teža, kaže tužitelj. Granatirao se čitav grad, a ne samo vojni ciljevi. Svjedoci za to su, kaže, najmanje šest umirovljenih ili neumirovljenih vojnih časnika.
12.22 Sljedeći tužitelj ustvrdio je kako je HV gađao Knin, Benkovac, Gračac i Obrovac, i to vojne mete, kao i civilne objekte. Granate su padale i više od 200 metara od vojne mete, odnosno ciljanje nije bilo precizno. "14.000 krajiških Srba zbog toga je napustilo svoje domove", kazao je tužitelj ustvrdivši da je rezultat granatiranja daleko od toga da nije bilo žrtava, pozivajući se na tvrdnje svjedoka žrtava kojih je, kaže, bilo jako puno. Tužiteljstvo tvrdi i da nije bilo dijela Knina koji nije bio pod udarom granata.
12.11 Tužitelj se osvrnuo i na pravilo o 400 metara koje, smatra on, dokazuje da ispaljivanje granata i nije bilo baš tako precizno usmjereno na vojne mete, već se ispaljivalo po čitavom gradu.
"Ako su ciljali gradove na temelju zapovijedi o njihovom granatiranju, onda pravilo o 400 metara nije niti važno", ustvrdio je tužitelj.
12.07 Sudac je pitao tužitelja: "Kako objasniti da je bilo tako malo žrtava, a stotine granata su ispaljene?
Tužitelj mu je odgovorio da žrtve nisu identificirane, ali da su brojni svjedoci svjedočili o rušenjima i žrtvama granatiranja. "A samo je jedan razlog tome", kazao je tužitelj.
12.02 Što se tiče napada na Milana Martića, nastavlja tužitelj, vojska je ispaljivala granate na pretpostavljenu poziciju Milana Martića. "No, raspravno je vijeće utvrdilo kako se radi o civilnoj zgradi, te da je HV to granatiranje izveo iako je bio svjestan ove činjenice da postoji mala mogućnost da je Martić u navedenom objektu. Rezultat napada su poginuli i ranjeni civili", kazao je tužitelj.
11.58 Pozvao se na UN-ovog istražitelja koji je vodio istragu o granatiranju gradova. On je, kaže tužitelj, kazao Raspravnom vijeću da nije bilo namjere gađanja vojnih meta, već da je jedini cilj granatiranja bio natjerati civile da napuste Krajinu.
11.55 Tužitelj se pozvao na svjedočenje šefa topništva Marka Rajčić koji je naveo zapovjed da gradovi budu pod artiljerijske napade - Benkovac, Obrovac, Gračac, Knin.
Tužiteljstvo: 50 posto granata palo je izvan područja od 200 metara od vojnih ciljeva
11.50 Tužitelj je kazao i kako je 50 posto granata palo izvan područja od 200 metara od vojnih ciljeva. Obrana je pretpostavila da su te granate pale unutar 200 metara. Radi se o pretpostavci, ističe, no dodaje kako su samo 10 posto udara projektila uspjeli locirati.
11.43 Tužitelj je naveo i kako su civili bili jedna od tema na koju se Tuđman fokusirao na Brijunima rekavši da moraju napustiti područje Krajine. Ante Gotovina je, kaže tužitelj, rekao da će jedini civili koji ostanu biti oni koji se ne mogu evakuirati.
"Pitanje civila na sastanku na Brijunima nije bilo pitanje njihove zaštite, već deportacije", zaključio je Douglas.
Posljedice operacije su i dokazale ove gore iznesene tvrdnje. Jednom kad je srpska populacije evakuirana iz Krajine bilo je da oni koji su otišli da se više ne mogu vratiti. Zauzete su im kuće. Gotovina i Markača nisu osobno bili dio ovoh akcija, ali su u jednom aspektu u njima sudjelovali.
11.39 Tužitelj Douglas Striger kazao je kako je Hrvatska vojska izvela protupravne napade na Gračac, Knin, Obrovac i Benkovac. "Ciljevi operacije su bili da civili budu odvedeni iz područja kao dio operacije. Nije slučajnost da je deportacija Srba dio operacije. Veleposlanik Peter Galbraith imao je kontakte i sastanke s predsjednikom Franjom Tuđmanom kazao je kako je na tim sastancima rečeno da područja moraju biti etnički čista ili približno etnički čista. Tuđman je odobravao transportaciju Srba", kazao je tužitelj.
11.15 Određena je pauza.
11.14 Jedan od tužitelja se javio za riječ ustvrdivši kako legenda na predstavljanim kartama Knina ne odgovara veličini ucrtanih krugova.
11.12 Riječ je preuzeo Guenael Mettraux koji je kratko kazao kako je ova presuda presedan, a ne provođenje pravde.
Nakon zapovijedi o evakuaciju, odlučili otići svi
11.03 Sudac ga je pitao hoće li se osvrnuti na naredbe o evakuaciji Srba. Mišetić je po tom pitanju kazao kako "nema dokaza i niti je identificiran ijedan Srbin koji tvrdi da je odlučio napustiti Krajinu u strahu od prekomjernog granatiranja od strane HV-a".
Mišetić je naglašavao kako se radilo o Martićevoj naredbi o evakuaciji navodeći kako suprotno zaključcima Raspravnog vijeća pitanje evakuacije nije bilo implementirano u sistemsko protjerivanje Srba iz krajine.
Pozvao se i na svjedočenje zapovjednika sektora jug navodeći kako je i on sam došao do zaključka da su nakon zapovjedi o evakuaciji odlučili otići svi, i civili i vojnici. Pri tom je važno pitanje, naveo je Mišetić, što nije uzrokovalo deportaciju? "A deportaciju nije uzrokovao strah od prekomjernog granatiranja", kazao je.
10.59 Na Brijunskom sastanku nije ni donesena odluka o granatiranju gradova ni proganjanju Srba, iako je Raspravno vijeće zaključilo kako je na Brijunima donesena odluka da cijeli gradovi budu mete, kaže Mišetić.
'Na Brijunskom sastanku nije dogovoren protupravni napad i prisilna deportacija Srba'
10.50 Luka Mišetić prešao je i na sljedeću točku optužbe - deportaciju Srbe iz Krajine. "Nije bilo deportacije Srbe iz Krajine", kazao je Mišetić osvrćući se na dokaz tužiteljstva o famoznom brijunskom sastanku. Mišetić navodi kako na Brijunskom sastanku nije bilo govoreno o protupravnom napadu kao i da transkript ne dokazuje da se govorilo o prisilnoj deportaciji Srba iz Krajine.
10.40 Mišetić analizira i napad na objekte u kojima je bio Milan Martić. "Ne postoji nijedan dokaza o ozljeđivanju civila ni po pitanju napada na Martića. Pretresno vijeće nije uzelo u obzir uopće da je Milan Martić bio cilj ovih napada", kazao je Mišetić dodajući kako napad na Martića kao šefa srpskih snaga nije napad na civile.
10.33 Mišetić se pozvao na svjedočenje zapovjednika topništva u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja, Marka Rajčića koji je interpretirao i implementirao zapovjedi Ante Gotovine i bio je svjedok optužbe. On je rekao da su se Gotovinine zapovjedi odnosile samo na vojne mete. Čak i s pravilom od 200 metara 95 posto granata je bilo usmjereno prema vojnim ciljevima, kazao je Mišetić dodajući kako nema dokaza da je čitav grad bio tretirao kao meta.
Zašto pravilo od 200 metara?
10.25 "Pravilo od 200 metara Pretresnom je vijeću bilo potrebno da dokažu nezakonitost vojne operacije", počeo je Mišetić. "Ako se ono pokaže neutemeljnim, optužbe nemaju temelja", kazao je Mišetić te dodaje da bi po tome ispalo da je samo jedan posto granata palo van područja od 400 metara koje navode neki vojni stručnjaci.
10.24 Riječ preuzima Gotovini odvjetnik Luka Mišetić
10.20 Kehoe se poziva na pravila vojnih stručnjaka koji navode kako je dopuštena greška zapravo u zoni od 400 metara od vojne mete. Prikazuje kartu granatiranih vojnih ciljeva zajedno s pravilom od 200 i pravilom od 400 metara dozvoljene pogreške.
Kasnije utvrđen vojni karakter meta
10.15 Kehoe analizira vojne mete napadnute tijekom granatiranja Knina. Navodi kako je kasnije zaključeno kako su za područja koja je Raspravno vijeće označilo kao civilna utvrđeno da su imala vojni karakter
10.12 Kehoe predstavlja kartu grada Knina na kojoj su označene zone napada, vojne mete omeđene su područje od 200 metara, izvan kojeg počinje civilno područje, kako je označilo Pretresno vijeće. "To se napravilo bez obzira na to jesu li na tim područjima bili prisutni civili ili civilni objekti", kaže Kehoe.
Pretresno vijeće je izmislilo tzv. civilna područja
10.05 - Pretresno vijeće je koristilo pravilo 200 metara da odredi civilne zone na nekim područjima na koja su pale granate. Uostalom, dodaje Kehoe, Pretresno vijeće nije ustanovilo da je ijedan civil poginuo tijekom granatiranja. Pretresno vijeće je izmislilo tzv. civilna područja, kazao je Kehoe. "A koja je manifestacija ovo čina? Pretpostavka napada na civilna područja bez dokaza da su gađane civilne mete", kaže odvjetnik.
10.00 Pretresno vijeće je i priznalo da nije moglo odrediti točnu udaljenost odbačene granate od cilja, navodi Kehoe. Pretresno vijeće nije pokazalo ni zašto to pravilo od 200 metara ima neku posebnu važnost, ni je li to kakav standard.
9.59 Odvjetnik je kazao i kako je Gotovina zapovjedio zakoniti napad usmjeren protiv vojnih ciljeva te da nema dokaza da je došlo do razaranja širokih razmjera pod njegovim zapovjedništvom. Naglasio je i kako mu nije jasno zašto je pretrsno vijeće zaključilo suprotno.
9.55 Kehoe problematizira pravilo da se svaki udar granate koji je bio udaljen više od 200 metara od opravdane vojne mete tretira kao napad na civilna područja. Navodi kako se radi o pravilu koje je postavilo sudsko vijeće, a ne vojni stručnjaci.
UN-ovi promatrači: Vojna akcija bila je visokoprofesionalna
9.50 Odvjetnik navodi kako su UN-ovi vojni promatrači ocijenili kako je vojna akcija bila visokoprofesionalna i usmjerena prema vojnim ciljevima. Nema dokaza da je ijedan civil ubijen niti da su civili napustili Krajinu iz straha od hrvatskih snaga.
"Hoćete li nam za to pokazati druge dokaze", pita ga sudac.
"Hoću, časni sude", odgovara mu Kehoe.
9.45Gregory Kehoe, OdvjetnikAnte Gotovine, iznosi njegovu obranu.
9.39 Sudac govori kako obrana Gotovine i Markača traži poništenje presude. Nakon toga iznosi današnji raspored.
9.35 Sudac je pročitao nepravomoćnu presudu Gotovini i Markaču za zločine počinjene u tzv. Krajini u kolovozu 1995.
9.30 započeo je izravni prijenos iz haške sudnice
Podsjetimo, zbog sudjelovanja u udruženom zločinačkom pothvatu s ciljem protjerivanja srpskog stanovništva iz tzv. Krajine, 15. travnja prošle godine sudac Alphonse Orie osudio je Gotovinuna 24, a Markačana 18 godina zatvora. Na prvostupanjsku presudu obrane su se žalile, tužiteljstvo nije, a Žalbeno vijeće prošlog je mjeseca naložilo stranama da se usmjere na četiri ključna pitanja, vezana uz tzv. prekomjerno granatiranje u operaciji Oluja.
U prvostupanjskoj se presudi svaki udar koji je bio udaljen više od 200 metara od opravdane vojne mete tretirao se kao napad na civilna područja. Nakon presude pojedini su vojni stručnjaci tvrdili kako je opseg tolerancije topničkog promašaja zapravo 400, pa predsjednika Haškog suda Theodora Merona zanima je li u prvostupanjskom postupku utvrđeni standard možda pogrešan. Prema unaprijed zacrtanom planu obrana generala Gotovine dala je svoju dopunu žalbe. Dvojica generala kratko će se obratiti sudu. Pravomoćne presude trebale bi biti izrečene do kraja godine.
