U povodu Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, predstavnici GONG-a u petak su upozorili da je u Hrvatskoj nakon ulaska u Europsku uniju (EU) očigledan izostanak stvarne političke volje za borbu protiv korupcije na svim razinama.

Predsjednik Vijeća GONG-a Nenad Zakošek na konferenciji za novinare održanoj pred Hrvatskim saborom istaknuo je da se korupcija suzbija izgradnjom dobrih institucija, dosljednom provedbom zakona te integritetom osoba koje obnašaju dužnosti.

Hrvatska je napredovala u izgradnji takvih institucija ponajviše u procesu pristupanja EU-u, što je uključivalo i uspostavu mehanizma za sprečavanje sukoba interesa i osiguravanje pristupa informacijama. Međutim, kaže Zakošek, nakon ulaska u EU entuzijazam za borbu protiv korupcije je nestao, a Hrvatska je krenula u negativnom smjeru.

Kao poseban problem izdvojio je odustajanje od zakonskog reguliranja lobiranja i usvajanja kodeksa ponašanja za članove Vlade upravo u vrijeme sloma Agrokora i netransparentnog usvajanja lex Agrokora.

"Postalo je jasno koju razinu utjecaja Ivica Todorić i Agrokor imaju na Vladu, svjedočili smo usvajanju 'lex Agrokor', a ne možemo doći do podataka kako je nastao i tko je sve utjecao na nastanak toga zakona",  rekao je Zakošek.

Također je izostala reforma izbornog zakonodavstva i, osobito, osiguranje učinkovitog nadzora financiranja stranaka i izbornih kampanja. Odustalo se i od zakonskog reguliranja lobiranja i jačanja ovlasti Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, nije usvojen akcijski plan Partnerstva za otvorenu vlast, te je prestalo objavljivanje informacija o radu Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju.

Građani naviknuti na malverzacije lokalnih moćnika

Članovi GONG-a pozvali su nadležne da osnaže institucije za sprečavanje korupcije, omoguće dostupnost informacija, zakonski reguliraju lobiranje i osiguraju učinkoviti nadzor financiranja stranaka i kampanja.

Izvršna direktorica GONG-a Jelena Berković osvrnula se na analizu GONG-ove studije kvalitete lokalnog javnog upravljanja u Hrvatskoj "Naša zarobljena mista", koja pokazuje da su građani naviknuti na dugogodišnju praksu "mehanizama zarobljavanja".

Radi se o dugogodišnjoj praksi umrežavanja moćnika, koji prisvajaju i koriste sustav radi ostvarivanja partikularnih interesa i kontrole nad javnim institucijama, uslugama i resursima, a takvo stanje građani prihvaćaju kao uobičajno.

Ustanovilo se da su prakse "zarobljavanja" omogućene i poduprte važećim zakonsko-institucionalnim rješenjima. Ispitanici su pokazali ravnodušnost prema tome jer malverzacije pri zapošljavanju, kod prostornog planiranja, komunalno-građevinskih zahvata i osmišljavanja socijalnih mjera smatraju normalnom procedurom.