U kolovozu prošle godine na snagu su stupile Izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojima je, između ostalog, propisano i strože kažnjavanje počinitelja osam prekršaja za koje je utvrđeno da uzrokuju najteža stradanja u nesrećama. Radi se o: prekoračenju dozvoljene brzine kretanja u naseljenom mjestu za više od 50 kilometara na sat, vožnji u suprotnom ili zabranjenom smjeru, namjernom prolasku kroz crveno svjetlo, vožnji pod utjecajem alkohola iznad 1,5 promila i vožnji pod utjecajem droga, odbijanju podvrgavanja ispitivanju radi provjere da li u organizmu ima alkohola ili droga, upravljanju vozilom prije stjecanja prava, upravljanju vozilom dok je vozačka dozvola ukinuta zbog prikupljenih negativnih prekršajnih bodova i upravljanju vozilom dok je vozačka dozvola oduzeta, dok je vozač isključen iz prometa ili mu je izrečena mjera privremenog oduzimanja vozačke dozvole ili zaštitna mjera.
Više od 10.000 kažnjenih
U prvih godinu dana primjene novih izmjena i dopuna zakona na hrvatskim su cestama zbog ovih prekršaja kažnjene 10.322 osobe, a među njima je bilo i recidivista, s obzirom na to da je zabilježeno čak 10.675 takvih najtežih prekršaja. Od toga broja, čak 3808 prekršaja se odnosi na vožnju pod utjecajem više od 1,5 promila alkohola u krvi, zabilježeno je i 3376 vožnji prije stjecanja prava, ali i 1763 vožnje pod zabranom. Čak 884 puta od kolovoza prošle do kolovoza ove godine vozači su odbili liječnički pregled, odnosno uzimanje krvi i urina. Uhićeno je 3580 vozača ili 34,7 posto od svih kažnjenih osoba, navelo je Ravnateljstvo policije u svome izvješću.
Policija je nadležnim sudovima za 8605 prekršaja, odnosno 80,6 posto od ukupnog broja, predložila novčane kazne. No, one su potvrđene za svega 2413 počinitelja. Za 1263 počinitelja kazne su preinačene u uglavnom blaže od predloženih, a u ostalim slučajevima još uvijek traju sudski postupci. Maksimalna potvrđena kazna iznosila je 37.200 kuna.
Za ostatak prekršaja, odnosno njih 2070, policija je predložila zatvorske kazne, koje su potvrđene za 813 vozača. Njih 905 prošlo je bez odlaska iza rešetaka, dok u ostalim slučajevima traju sudski postupci. Od 30 do 120 dana zatvora sudovi su u pravilu izricali ponavljačima prometnih prekršaja i to onima koji su vozili s više od 1,5 promila alkohola u krvi ili bez vozačke dozvole ili pod zabranom ili ako su odbili ispitivanje i liječnički pregled. Zaplijenjeno je i 30 vozila onima koji su u tri godine bili najmanje dvaput kažnjeni zbog najtežih prekršaja.
Manje nesreća, više poginulih
U prvih godinu dana primjene izmijenjenog zakona policija je zabilježila 14,5 posto manje prometnih nesreća, 13,7 posto manje nesreća sa stradalim osobama te 14,9 posto manje nesreća s materijalnom štetom. Smanjen je i broj teško ozlijeđenih osoba za šest posto te lakše ozlijeđenih za 17,1 posto, a smanjen je i broj ukupno nastradalih osoba za 14,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije.
No, iako je smanjen i broj prometnih nesreća s poginulim osobama, njih je za 1,7 posto ili konkretno pet više nego u istom razdoblju lani, a taj se negativni trend pripisuje prometnim nesrećama s više poginulih, kojih je bilo ukupno 18. Recidivisti su uzrokovali 8,1 posto prometnih nesreća s poginulim osobama, dok su ostale uzrokovali oni koji nisu zabilježeni kao česti prekršitelji.
Izmjenama zakona je pooštreno i kažnjavanje vozača zbog skupljenih negativnih bodova. Tako je sankcionirano 1392 vozača, a od njih je 536 ostalo bez vozačke dozvole. Od tog je broja, pak, 356 osoba ostalo bez prava na ponovno polaganje vozačkog ispita u roku od dvije godine. Izrečeno je i 28.392 zaštitnih mjera zabrane upravljanja motornim vozilom.
Ugrožene skupine nisu zaštićene
Ravnateljstvo policije zaključuje kako su izmjene zakona "djelomično doprinijele povećanju sigurnosti prometa na cestama, ali nisu znatno utjecale na promjene ponašanja sudionika u prometu odnosno na usvajanje pozitivne prometne kulture. Veće sankcije za prometne prekršaje utjecale su na smanjenje broja i posljedica prometnih prekršaja u očekivanom iznosu, ali je izostalo smanjenje broja smrtno stradalih u prometu kao najteže posljedice."
Pozitivnim ocjenjuju smanjenje ukupnog broja prometnih nesreća te ozlijeđenih osoba, dok ostalo ukazuje na potrebu pronalaska boljih rješenja za zaštitu motociklista, biciklista i pješaka.
"Policija će svojim redovnim, planiranim i ciljanim aktivnostima preventivnog i represivnog karaktera, uz maksimalno korištenje opreme i tehnike za utvrđivanje najtežih prekršaja, pružiti svoj doprinos podizanju razine sigurnosti cestovnog prometa na području cijele Hrvatske i ispunjenu ciljeva određenih Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa. U skladu s time nastavljaju se pojačane aktivnosti, posebice u dane vikenda, usmjerene prioritetno na prevenciju teških prometnih nesreća i njihovih posljedica, sprečavanje i sankcioniranje najtežih prekršaja, posebice tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu', kao i prekršaje vozača mopeda i motocikala", zaključili su u policiji.
