Unatoč tome što se u 2009. godini rodilo 45.807 djece, prirodni nam je prirast još negativan, jer je i 2009. godine umrlo 8058 osoba više nego što ih se rodilo, piše Jutarnji list.
"To su prvi, nepročišćeni podaci i kad se oni obrade, kad se, primjerice, izostave djeca koju su u Hrvatskoj rodile državljanke drugih zemalja, poput BiH, pretpostavljam da će brojka biti oko 45.000 novorođene djece. To je nastavak blagog trenda rasta broja novorođene djece, no nedovoljan da bismo preokrenuli dugogodišnju negativnu bilancu", kaže demograf dr. Anđelko Akrap sa zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta.
Hrvatska bilježi negativni prirodni prirast, odnosno veći broj umrlih od rođenih, još od 1991. godine. Od 1997. godine krenuo je i konstantan pad broja rođene djece, a vrhunac je dostignut 2003. godine, kad se u Hrvatskoj prvi put u posljednjih 100 godina, otkad se vode podaci, rodilo manje od 40.000 djece. Te je godine zabilježen i najnegativniji prirast - umrlo je gotovo 13.000 ljudi više nego što ih se rodilo.
Ako konačni podaci DZS-a, koji će biti objavljeni tek u lipnju, pokažu da se 2009. godine rodilo oko 45.000 djece, značio bi to povratak na razinu iz 1999. godine, kad smo zadnji put prešli broj od 45.000 živorođenih.
Prvi rezultati za 2009. godinu bilježe i nešto veći broj umrlih, gotovo 54.000 osoba. To je najveća brojka od 1991. godine, iako ne odskače dramatično od prijašnjih godina.
U Hrvatskoj propada svaki peti brak
Zanimljiva je i statistika o brakovima. Tijekom 2009. godine sklopljeno je 26.120 brakova, gotovo 15-ak posto više nego godinu dana ranije. Inače, najviše je brakova sklopljeno 1991. godine, njih 27.924.
Unatoč velikom broju sklopljenih brakova, lani se istovremeno razvelo 5038 parova, što je također najveći broj razvoda od 1990. godine. Prema tom omjeru, u Hrvatskoj se tako i dalje raspadne svaki peti brak.
Podaci također pokazuju da nam ukupno stanovništvo, nakon što se obračuna i migracijski saldo, opada. Prema procjeni DZS-a, sredinom prošle godine Hrvatska je imala 4,429.200 stanovnika ili desetak tisuća manje nego tijekom popisa 2001. godine.
Godine 2025. bit će nas manje od četiri milijuna?
Dramatično se mijenja i dobna struktura stanovništva, te opada broj mladih, a povećava se broj starog stanovništva. Tijekom 2009. godine mlađi od 19 godina su činili tek 21,15 posto ukupnog stanovništva, a oni stariji od 60 godina čak 22,75 posto.
Projekcije budućnosti još su gore. Prema projekcijama demografa s Ekonomskog fakulteta, u varijanti srednjeg fertiliteta i migracijama, 2025. godine bit će nas manje od četiri milijuna, odnosno 3,918.436.
