Mnogi Hrvati sreću su odlučili pronaći izvan granica lijepe naše, a velika većina ne planira povratak u domovinu. Dok Hrvatska malo toga čini ne bi li zadržala mlade i sposobne ljude dr. Tado Jurić, docent na Odjelu za povijest Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, izdao je prvu knjigu koja se bavi s tim problemom - "Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku?".
U istraživanju je sudjelovalo 53 posto žena i 47 muškaraca, točnije 1200 ispitanika, koji među glavnim razlozima iseljavanja navode nemoral političkih elita, pravnu nesigurnost, nepotizam i korupciju.
"Knjiga je glas iseljenika koji su se u zadnjih pet godina iselili iz Hrvatske i to je, zapravo, njihova poruka hrvatskoj Vladi. Iseljenici u Njemačku ispunjavali su čitav niz upitnika, počevši od toga koliko su zadovoljni životom u Njemačkoj, zašto se ne bi vratili u Hrvatsku, zašto su otišli. Knjiga donosi čitav niz odgovora koji tište naše iseljenike i nas koji razmišljamo o odlasku jer je nastala jedna vrsta društvene psihoze. Izgubit ćemo Hrvatsku kad izgubimo Hrvate", kazao je autor za Slobodnu Dalmaciju.
Napominje i kako niti jedna članica EU-a do sada nije imala iseljavanje od tisuću posto, s 5000 na 50 tisuća građana godišnje. Najgora je činjenica da najviše odlaze mladi ljudi u dobi između 20 i 40 godina s obitelji, koji su izgubili nadu i sigurnost.
Iseljavaju zbog nepravde, a ne siromaštva
Sudeći prema percepciji iseljenika koji su sudjelovali u ovom znanstvenom istraživanju, glavni motivi za iseljavanje nisu ekonomski.
"Prva je kategorija slabost institucija i nemoral političkih elita, pa bismo mogli reći da se Hrvati iseljavaju zbog nepravde, a ne zbog siromaštva, te korumpirano društvo, gdje su u upitniku kazali da se poštenje i rad ne isplate. S jedne strane ne nagrađujemo ispravno ponašanje, a s druge strane ne sankcioniramo neispravno ponašanje. Pravosuđe je veliki problem koje naši iseljenici ističu", objasnio je Jurić, te dodao da imamo i problem medija koji, kako kaže, zajedno s političkim elitama šalju poruku da u Hrvatskoj više ništa nije ostalo vrijedno i da se spašava tko može.
"Ako se otvori koje radno mjesto, tu većinom upadaju, slikovito kazano, ljudi s vezom ili pak oni koji imaju podobnu člansku iskaznicu – takvi su komentari većine iseljenih ispitanika", zaključio je autor istraživanja.
