Mr. Vedran Šošić glavni je ekonomist Hrvatske narodne banke od 2018. godine. Prije toga je bio viceguverner HNB-a, od 2012. godine, a uz iskustvo u HNB-u radio je i u Misiji Republike Hrvatske pri Europskoj uniji. U Otvorenom uvodniku RTL.hr-a analizira moguće scenarije oporavka gospodarstva od koronakrize te objašnjava što je sve nejasno i zašto statistike zavaravaju.
Vozi Miško i vezanih očiju
Terry Pratchett ni prije fake-news ere nije vjerovao da su u laži kratke noge – šalio se da laž optrči svijet dok istina obuje čizme. Takav stav vjerojatno duguje i manjku iskustva s ekonomskim statistikama, kojima je samo kašnjenje za stvarnošću gore od notorne nepouzdanosti. Problemi sa službenim statistikama posebno su došli do izražaja tijekom aktualne krize. Podaci su se otežano prikupljali zbog epidemioloških mjera, a ogromni lomovi aktivnosti učinili su raspoložive podatke neupotrebljivima za praktične svrhe.
Nositelji ekonomske politike ipak nisu vozili poput Miška iz antologijskog Šijanovog filma. Ekonomisti su snalažljivo društvo, brzo su počeli koristiti cijelu lepezu alternativnih pokazatelja kako bi dokučili što se zbiva gospodarstvu. Mobilnost stanovništva procijenjena temeljem kretanja mobitela, rezervacije u restoranima, potrošnja struje, emisija svjetlosti, zagađenje zraka i razina pozadinske buke u gradovima – svi su oni u realnom vremenu davali djelić uvida u intenzitet pada ekonomske aktivnosti i dinamiku oporavka.
Pogled u prošlost
Prošlotjedna objava o strmoglavom padu BDP-a u drugom tromjesečju više je forenzika nego uvid u aktualne parametre hrvatskog gospodarstva. Domaća gospodarska aktivnost dno je dosegla u travnju i svibnju, da bi u lipnju znaci oporavka postali jasni. U nekim su područjima gospodarstva do trenutka objave podataka o BDP-u već zabilježena puna tri mjeseca oporavka. Većina pokazatelja mobilnosti stanovništva tako se još koncem lipnja vratila na pretkriznu razinu, iako se mobilnost vezana uz radna mjesta stabilizirala ispod uobičajene. To je u skladu s anegdotalnim informacijama o pojačanom korištenju instituta rada od kuće na poslovima koji to omogućavaju.
Nakon što je između veljače i travnja maloprodaja pala za gotovo 30 posto, do srpnja je povratile dvije trećine gubitka, a preostala se razlika više može objasniti izostankom dijela turista, nego slabošću osobne potrošnje. Industrijska proizvodnja u srpnju je dosegnula najvišu razinu u ovoj godini, nakon što je između veljače i svibnja izgubila desetinu vrijednosti, slično kao i građevinarstvo, koje je prema nešto manje ažurnim podacima za lipanj bilo tek za 2 do 3 postotka ispod pretkriznog vrhunca.
Juha sa slovima
Kao što nije bila usamljena u slobodnom padu gospodarstva, Hrvatska nije izuzetak ni po intenzitetu oporavka. Brojni analitičari još uvijek očekuju oporavak globalnog gospodarstva u obliku slova "V" – potpunu nadoknadu izgubljene ekonomske aktivnosti već u narednoj godini. Fiskalni i monetarni poticaju bez presedana kao i "pametnije" epidemiološke mjere trebali bi pogurati opravak. Vjerojatno ne manje važno, na "V" oporavak se klade i ulagači na burzama koji, za razliku od ekonomskih analitičara, imaju što izgubiti u slučaju da se njihove prognoze pokažu pogrešnima. No, nisu bez argumenata ni oprezniji analitičari koji smatraju da bi valjalo pričekati jasnije naznake oporavka prije proglašavanja konačna pobjeda nad recesijom. I oni imaju svoju kolekciju slova: "U", "W", "L", ...
Šampanjac na čekanju...
Gospodarska aktivnost svugdje je gotovo trenutno skočila nakon "otključavanja". Građani su pohrlili kupiti automobil ili barem servisirati bicikl, nakon što im je to nekoliko mjeseci bilo nedostupno. Ta je "nadoknada" propuštenoga prividno ojačala intenzitet inicijalnog oporavka, koji bi se ubrzo mogao ispuhati. Oporavak bi mogao zakočiti i još uvijek prisutan oprez potrošača u pogledu stabilnosti poslova i zarada.
Analiza tekućih kretanja u Hrvatskoj je dodatno otežana zbog sezonalnosti koju kreira oslonac na turizam – razina BDP-a u trećem je tromjesečju u posljednjih nekoliko godina i za 30 posto veća nego u prvom tromjesečju. Te se sezonske oscilacije razmjerno jednostavno mogu ukalkulirati u ocjenu trendova kada se ponavljaju uz visok stupanj pravilnosti. Međutim, ova je godina bila neuobičajena – zbog kašnjenja i slabijeg intenziteta turističke sezone od uobičajene, teško je razaznati pravi trend, a kasniji početak sezone može se krivo protumačiti kao snažniji oporavak. Konačno, globalna epidemiološka situacija i dalje je nepovoljna i ne može se isključiti mogućnost povratka sveobuhvatnih mjera za sprječavanje širenja virusa koje imaju veće nepovoljne efekte na gospodarsku aktivnost.
... dok svira K pop...
Kao što se razilaze po prognozama oporavka, ekonomisti su podijeljeni i u pogledu najbolje reakcije ekonomske politike. Legendarna je Trumanova potraga za "jednorukim ekonomistom" koji ne bi uz pozitivne isticao i negativne efekte predloženih mjera. U aktualnoj se krizi, uz neophodnu dozu pojednostavljivanja, glavna dvojba ekonomska politike svodi na vrstu i trajanje potpora.
Europa je potpore usmjerila na tvrtke s ciljem očuvanja zaposlenosti, u čemu je za sada bila razmjerno uspješna. S druge strane, SAD je snažno povećao naknade nezaposlenima, dok je na tvrtke usmjerio vrlo skromne iznose potpora. Takav je pristup rezultirao snažnim rastom nezaposlenosti koja bi se uvelike mogla pokazati dugotrajnom ako kriza ostavi "ožiljke" na korporativnom sektoru.
No, ukoliko se na koncu pokaže da bi oporavak mogao biti "K" oblika – snažan rast djelatnosti koje mogu uspješno poslovati i u uvjetima socijalnog distanciranja, uz dugotrajan pad ranjivih djelatnosti, kao što su promet i ugostiteljstvo, usmjeravanjem potpora na građane se uspješno izbjegava petrificiranje gospodarske strukture i stvaranje "zombi" poduzeća. Prognoze oporavka i učinka ekonomskih politika još uvijek su vrlo neizvjesne - jedino u što ne treba sumnjati je da će ekonomisti za nekoliko godina vrlo dobro argumentirati zašto su pogriješili u prognozama i preporukama za vođenje ekonomske politike...
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su isključivo osobni stavovi autora i ne predstavljaju nužno stav redakcije RTL.hr-a, a u ovom slučaju stavovi Vedrana Šošića nisu nužno i stavovi HNB-a
