Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić bio je gost N1 Studija uživo gdje je pričao o cijenama energenata, mogućoj recesiji i uvođenju eura.
Govoreći o cijenama energenata, Šošić je kazao da je zadnjih tjedana na tržištima došlo do jednog dosta snažnog pada energenata i sirovina.
"Ako tako ostane, najgore bi trebalo biti iza nas. Ono što se događalo na tržištima zadnjih tjedana je bilo čak i snažnije od predviđenog. Sada je već nafta pala s onih 120 dolara na najvišoj razini na otprilike 100 dolara i očekivanja su da bi do početka iduće godine mogla pasti na 80 dolara. Također, prije su ulagači kupovali energente i prehrambene namirnice da bi zaradili, a sad su vidjeli da na tome više ne mogu zarađivati. Ako bi cijene ostale ovakve i ako bi se kretale prema trentunim cijenama, rekao bih da je najgore iza nas", rekao je.
'Recesija još nije glavni scenarij'
Na pitanje, zbog čega usprkos padu cijena nafte na svjetskim tržištima maloprodajne cijene i dalje rastu, Šošić kaže da je to više pitanje za proizvođače.
“Mi vidimo da su se kroz dugo razdoblje rafinerijske marže povećavale. Sigurno je dio rafinerijskih kapaciteta izvan pogona zbog dobave nafte. Moguće je da rafinerije koriste priliku i na taj način povećavaju dobit”, kaže Šošić te napominje da recesija još uvijek nije glavni scenarij ove jeseni i zime.
"Neki niži rast nego što smo ranije očekivali, međutim još uvijek rast gospodarstva. Mi u Hrvatskoj očekujemo 5,5 posto rasta, to je efekt otvaranja gospodarstva. Još uvijek nema tih negativnih efekata u Hrvatskoj od skupljih cijena. Sama inflacija po sebi ne ruši gospodarski rast u kratkom roku. Ljudi ponekad pohrle u dućane da bi kupili nešto dok je još jeftinije. Vrlo nepovoljno djeluje kroz jedan dugi rok na potencijal rasta", kazao je.
Dva potencijala rizika: Opskrba plinom i rast kamatnih stopa
Ipak, naglasio je i dva potencijalna rizika.
"Prvi rizik je oprskrba energentima. Sve je to uz pretpostavku da plin ipak teče. Ako plin prestane teći, onda Europska središnja banka (ESB) očekuje pad europskog gospodarstva od 1,7 posto. Rizik tog scenarija nije zanemariv. Drugi rizik je rast kamatnih stopa. Središnje banke na početku nisu reagirale na inflaciju jer je gospodarski rast još uvijek bio krhak. Očekivalo se da se ti pritisici ispušu, ali rast ih je dodatno potaknuo. Središnje banke dižu kamatne stope", rekao je.
Ekonomist napominje da bi se rast i u Hrvatskoj mogao dodatno usporiti.
Uvođenje eura: 'Dvojno iskazivanje cijena je dobro'
Glavni ekonomist HNB-a kaže da do rasta cijena dolazi zbog efekta zaokruživanja.
"Kad dođete u trgovačke lance koji imaju dvojne cijene, vidite da su kunske cijene one atraktivne, a cijene u eurima još uvijek nisu. Gledaju onu najbližu decimalu koja završava s 9, onda se zaokružuje na više. Ako se cijene ionako mijenjaju, onda ćete kod naredne promjene gledati kako da ona bude atraktivna i u euru. Ako gledamo zemlje koje su izvan europodručja, naša inflacija je više od prosjeka europodručja, ali Češka, Mađarska, Poljska i Rumunjska – sve imaju više stope inflacija nego mi", objašnjava.
Promjena iz kuna u eure, kaže, ne bi trebala imati nekog velikog efekta na potrošnju.
"Upravo zato je dvojno iskazivanje cijena dobro. Trebat će nam nekoliko mjeseci da se priviknemo. Ne bi trebalo biti nekakvih velikih efekata. Već i novine objavljuju koliko će koštati kruh, kava i ulje u eurima", kaže Šošić.
