Glavni ekonomist HNB-a, Vedran Šošić za RTL Danas govorio je o euru, inflaciji i kamatama na kredite.
Šošić se na početku osvrnuo na navalu građana na banke i mjenjačnice, rekavši da razumije "nervozu" ljudi zbog nedavnih zbivanja, posebice invazije na Ukrajinu te da ljudi pokušavaju "nešto napraviti kako bi stvorili dojam da imaju situaciju pod kontrolom".
"Međutim, fundamentalnih razloga za slabljenje kune nema. Višak na tekućem i kapitalnom računu ocjenjujemo prošle godine na razini od pet posto BDP-a. Vjerojatno će biti i veći. U ovoj godini ocjenjujemo sličnu situaciju. To znači da HNB mora maknuti s deviznog tržišta tri milijarde eura koji su višak koje neće nitko uzeti", kazao je Šošić za RTL Danas.
Trebaju li građani zadržati kune?
Upitan znači li to da građani trebaju zadržati kune, kazao je da neće nikome davati financijske savjete, ali da se povijesno građanima više isplatilo držati kune nego eure na depozitima.
"Kamatne stope su bile nešto više iako su se te razlike smanjile. Kamatne stope su niske, blizu nuli. Od kraja prošle godine bilježimo snažniji rast, imamo rast kunskih depozita. Od kraja prošlih godina vidimo da snažnije rastu eurski depoziti vjerojatno u očekivanju konverzije. Naglašavamo da ne konvertiraju kune unaprijed. Najbolje je gotovinu položiti u banke i konverzija će se napraviti prema središnjem paritetu bez provizija", kazao je.
Komentirao je i hoće li HNB ponovno intervenirati kako bi se smanjio udar na kunu. "To je bila mala intervencija od 170 milijuna eura. U vrijeme izbijanja pandemije kad je strah bio veći, to su bili iznosi koji su se mjerili u milijardama. Ovo nije velika nervoza i nema potrebe da se intervenira", poručio je Šošić.
Kako zaustaviti inflaciju?
Govorio je i kako zaustaviti inflaciju i "divljanje" cijene hrane i energenata. "Naša procjena je bila da bi inflacija mogla iznositi pet posto, u idućoj da bi se trebala smanjiti i vrhunac da bi trebala dosegnuti u drugom tromjesečju nakon rasta cijena energije, struje i plina i da bi se u drugoj polovici godine trebala smanjivati.
Radimo na ažuriranju projekcija. Rad počinje više ličiti na gatanje iz šalice kave. Cijene sirovina koje su važni se mijenjaju na dnevnoj razini. Projekcija se usvaja na savjetu HNB-a u travnju i nakon toga se objave glavni elementi projekcije. Vjerojatno će se raditi o scenarijima gdje imamo nekakav optimističan scenarij da će sukob kraće trajati. Ni utjecaj na cijene ne bi trebao biti veći. Korekcija bi mogla biti blaga. U lošim scenarijima je rast cijena plina i nafte na povijesne razine ili nešto još gore, poput obustave isporuke energenata", kazao je.
Na pitanje hoće li se dizati kamate na kredite, Šošić je kazao da HNB godinama upozorava na obustavu kriznih poticaja i postupan rast kamatnih stopa.
"Krenuo je u SAD-u, američke federalne rezerve su ovaj tjedan prvi put u dvije godine podigle kamatne stope i najavili su da će on biti postupan i kontinuiran. Amerika je najveće gospodarstvo, ti potezi se najviše prelijevaju na globalna financijska tržišta. Imali smo od početak godine snažnu reakcija prinosa na državne obveznice. Država kad se zadužuje, prinosi su skočili s pola posto krajem prošle godine, sad već na dva posto. Država neće ovim tempom moći smanjivati trošak kamatnih stopa. Taj pad troška kamata će se zaustaviti. Za građane i poduzeća vjerojatno još neće doći do rasta kamata. Europska središnja banka sporije normalizira monetarnu politiku", kazao je.
Do kraja godine, smatra Šošić, ne bi trebalo doći do dizanja referentnih stopa. "Kad krene dizanje referentnih stopa prelijevanje će biti na kamatne stope usporeno. Likvidnost je visoka. Banke imaju 80 milijardi kuna viška likvidnosti, sredstava koja su im slobodna za plasman tako da teško da će doći do rasta kamatnih stopa na depozite, a tako neće brzo ni rasti kamatne stope na kredite. Smjer promjene je jasan, krajem ove, početkom iduće godine može se očekivati postupan zaokret. U scenariju u kojem bi inflacija brže rasla, ne može se isključiti snažniji rast kamatnih stopa", zaključio je glavni ekonomist HNB-a.
