Poduzetnici pogođeni koronakrizom od četvrtka više nemaju pravo na potpore od 2000 do 4000 kuna po radniku, niti pravo na nadoknadu fiksnih troškova. Ubuduće, najavio je premijer Andrej Plenković, radnici koji nisu cijepljeni neće imati pravo ni na kakvu državnu potporu.
"Mi smatramo da bi bilo fer, ako država u krizi osigura cjepivo, ako osigura plaće za normalno funkcioniranje cijelog sustava, da svatko da svoj mali doprinos. Ako će biti korisnik naknade za očuvanje radnih mjesta, onda bi bilo dobro da se taj cijepi", poručio je premijer ne otkrivši pritom detalje kako će povezati državne potpore i cijepljenje.
To je ostavljeno kao zadaća ministru rada Josipu Aladroviću te njegovom kolegi iz zdravstva Viliju Berošu. No, treba reći da je to tek Vladina ideja, koju će pravno, ali i ustavno biti vrlo teško provesti, piše Jutarnji. Čini se kako je to pritisak na djelatnike sektora koji su često u kontaktu s velikim brojem ljudi, a koji su ranije zbog "lockdowna" bili zatvoreni i primali pomoć države, da se što prije cijepe.
'Ne možemo bezgranično imati mjere'
Iz faze očuvanja radnih mjesta, smatra premijer, prilagođenim potporama po sektorima prelazi se u fazu kreiranja radnih mjesta. Ponovio je statistički podatak kako je u svibnju potpore koristilo oko 35.000 poslodavaca za otprilike 108.000 radnika.
"Ne možemo bezgranično imati mjere jer cijela Europa ide u smjeru kreiranja radnih mjesta, ali i dalje postoje sektori, poput ugostiteljstva koje ima djelomične restrikcije, te oni koji nemaju restrikcije, ali su pogođeni jer im je objektivno onemogućen rad, poput prometa, turizma, event industrije, i naša je zadaća sada voditi dijalog s poslodavcima i prijeći na prilagođene sektorske mjere. Dakle, ne prema svima kao dosad", pojasnio je premijer.
Tužba protiv države
Na najavu da će se buduće potpore poduzetnicima temeljiti na procijepljenosti iz Hrvatske udruge poslodavaca nisu imali komentara, jer nisu to čuli ni nakon sjednice Vlade. No, Hrvoje Bujas iz Udruge Glas poduzetnika, uiako također nije bio upućen, smatra da se radi o diskriminaciji.
"Cijepljenje protiv koronavirusa u Hrvatskoj nije obavezno i ako je premijer mislio vezati isplatu potpora uz cijepljenje zaposlenika, to je čista diskriminacija", rekao je Bujas i dodao da će 15. srpnja DORH-u predati tužbu protiv države zbog diskriminacije u dosadašnjim protupandemijskim mjerama i s time povezanim potporama.
Nastavak aktivne politike zapošljavanja
Plenković je napomenuo je da će s predstavnicima poslodavaca pratiti kretanja te reagirati u slučaju potrebe. Dodao je da se nastavljaju mjere aktivne politike zapošljavanja, za koje će Vlada uložiti više od milijardu kuna do kraja godine.
"Od ožujka 2020. do 30. lipnja 2021. za potpore za očuvanje radnih mjesta izdvojeno je 11,7 milijardi kuna, odnosno 17 milijardi kuna s doprinosima, a mjerama je obuhvaćeno gotovo 700.000 radnika i više od 120.000 obrtnika i poslodavaca", rekao je Plenković i dodao da je broj osiguranika veći za 56.000 u odnosu na kraj lanjskog lipnja te za više od 4000 u odnosu na 2019., dok je broj nezaposlenih manji za 8500 u odnosu na ožujak prošle godine.
Iz HUP-a su potvrdili da su s Vladom razgovarali o prelasku na sektorske potpore za očuvanje radnih mjesta. Istaknuli su da će oporavak turizma biti spor te da je zbog toga važno osigurati kontinuitet uvjeta i provedbe mjera. Zato su tražili da se potpore nastave dok se stanje ne normalizira svim poduzetnicima koji mogu dokazati gubitke. Ističu važnost zadržavanja kriterija usporedbe poslovanja u 2021. sa 2019. godinom i opcija izbora između mjesečnog i kumulativnog dokazivanja pada prihoda. Odgovor Vlade na taj prijedlog nisu dobili.
150 milijuna kn čekali mjesecima
Vlada je danas donijela i program potpore za ugrožene djelatnosti u sektorima prometa, turizma, kulture i event industrije. Radi se o nadoknadi fiksnih troškova koje te djelatnosti nisu imale, jer nisu bile u lockdownu, ali su pretrpjele velike gubitke. Nedavnim rebalansom proračuna za to je izdvojeno 150 milijuna kuna. Potpore će biti isplaćene jednokratno nakon javnog poziva na koji se mogu prijaviti svi koji su zabilježili pad prihoda od najmanje 75 posto u odnosu na 2019. Bujas je rekao da su to tražili mjesecima.
