Od petka svi govore samo o njemu. O aktualnom hrvatskom predsjedniku i bivšem premijeru Zoranu Milanoviću koji je doslovno izazvao tektonski potres kad je odlučio napraviti nepojmljiv politički korak - kandidirati se na predstojećim parlamentarnim izborima. Nakon te šokantne odluke nastala je pravna zavrzlama koju je u ponedjeljak raspetljao Ustavni sud. Utvrdili su da krši Ustav.
Predsjednik RH Zoran Milanović ne može biti kandidat na parlamentarnim izborima, potvrdio je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.
Ne budu li SDP i Milanović poštivali upozorenje Ustavnog suda, Ustavni sud može poništiti izbore, naglasio je Šeparović.
Šira javnost Milanovića je upoznala ga 2007. godine kad se nakon smrti predsjednika SDP-a Ivice Račana kandidirao za predsjednika stranke. Na unutarstranačkim izborima tada su mu protukandidati bili Tonino Picula, Željka Antunović i Milan Bandić.
No mladi i perspektivni Zoran Milanović bio je tada novo političko lice i mnogo je obećavao. Tako da konkurenti nisu ni imali previše šanse.
Izvanredna izborna skupština za predsjednika SDP-a 2007. godine. Zoran Milanović, Željka Antunović, Milan Bandić, Tonino Picula
Manje od pola godine nakon što je zasjeo na čelo SDP-a čekali su ga parlamentarni izbori. SDP je te 2007. godine izbore izgubio. Vlast je zadržao HDZ i Ivo Sanader.
No, tada niti jedna stranka nije nije dobila apsolutnu većinu - HDZ je osvojio najviše mandata, 66, dok je SDP bio drugoplasirana stranka s 56 mandata.
Predsjednik SDP-a Zoran Milanović na biračkom mjestu na parlamentarnim izborima 2007. godine
Milanovića izgubljeni izbori nisu previše pogodili. Pred njim je bila obečavajuća politička karijera, tako da mu četiri godine u oporbi nisu pretjerano teško pale. Budućnost stranke i njega kao lidera činila se optimistična.
Zoran Milanović u Domu sportova na 11. konvenciji SDP-a 2008. godine
Polako, temeljito, pun snage i elena pripremao se za sljedeće parlamentarne izbore.
Zoran Milanović 2010. na saborskoj sjednici o izglasavanju ukidanja imuniteta Sanaderu
U Kastvu 2009. zajedno s predsjednicima HNS-a Radimirom Čačićem, IDS-a Ivanom Jakovičićem te HSU-a Silvanom Hreljom osnovao je Kukuriku koaliciju.
Na sljedećim parlamentarnim izborima 2011. godine, Kukuriku koalicija pobijedila je HDZ dotučen aferama i unutarstranačkim sukobima.
Imali su "Plan 21" te uspjeli uvjeriti narod da upravo on sadržava prave odgovore na aktualne probleme u državi te da su upravo oni pravi izbor, ekipa koja raspolaže znanjima i vizijom potrebnom da riješe socijalnu, političku i gospodarsku krizu u Hrvatskoj.
Kukuriku koalicija osvojila je 80 mjesta u Saboru, a tada 45-godišnji Milanović postao je premijer.
Predsjednik RH Ivo Josipović primio je 14, prosinca 2011. čelnike Kukuriku koalicije (SDP, HNS, IDS i HSU) te je na temelju konačnih službenih rezultata izbora za 7. saziv Sabora povjerio mandat za sastavljanje Vlade predsjedniku SDP-a Zoranu Milanoviću.
Njegova koalicija tada je obećavala očistiti HDZ-ov nered. Ipak, Milanovićeva vlada nije polučila uspjeh kakav su građani očekivali.
Mnogi su mu zamjerali da je više pažnje posvećivao drugim stvarima, nego svakodnevnim problemima države i građana.
Premijer Zoran Milanović u Saboru 2014. na 12. sjednici Sabora
Dio mandata građani pamte po divljanju recesije i pustoši u proračunu.
Loša ekonomska situacija oslabila je snažnu javnu podršku Milanovićevoj vladi. Za vrijeme njegova mandata, Hrvatska je i službeno ušla u Europsku Uniju.
Svečana proslava ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju na Trgu bana Jelačića
Na izborima 2015. godine kolacija Hrvatska raste kojoj je bio na čelu izgubila je izbore. Bio je to težak udarac Milanoviću pogotovo što nije uspio vratiti stranku na vlast na prijevremenim izborima 2016. godine.
Milanović na motivacijskom predizbornom skupu za II. izbornu jedinicu na bjelovarskom korzu
Podnosi ostavku s mjesta predsjednika SDP-a te u studenom 2016. godine za predsjednika stranke postaje Davor Bernardić.
Nakon povlačenja s hrvatske političke scene osniva privatnu tvrtku koja se bavi konzultantskim uslugama.
I taman kad su svi pomislili da je Milanović samo još jedan politički mrtvac - vraća se na velika vrata kao - predsjednik sa karakterom.
Godine 2019. objavljuje kandidaturu, a glavna protukandidatkinja mu je Kolinda Grabar Kitarović .
Samo tri dana prije Božića održavaju se izbori, Milanović pobjeđuje u drugom krugu održanom 5. siječnja 2020.
No ta pozicija mu očito nije previše draga, jer četiri pune godine, koliko je već obnaša predsjedničku funkciju, osim šo je uveo 'novonormalno' u političku komunikaciju nije zapamćen po nekim velikim stvarima.
Njegove javne izjave su na početku šokirale, sad im se nitko više ne čudi. A ako je po nečemu dobar, onda je sigurno po jednom - zagorčavati mandat premijeru Andreju Plenkoviću.
Najnoviju odluku da se kao predsjednik države želi kandidirati na parlamentarnim izborima Ustavni sud je odbio. Sad se čeka idući potez čovjeka koji bi htio - sve.
POGLEDAJTE VIDEO: Milanović: 'Ekipa svjesno zemlju gura u krizu. Moja kandidatura je rutinska stvar'
