Pred zgradom Akademije likovne umjetnosti u Ilici, u Zagrebu, još uvijek su golemi vojni šatori. Također i pred Medicinskim fakultetom na Šalati. Već na prvi pogled je jasno da se šatori ne koriste, zatvoreni su, zapušteni, a dijelom i oštećeni. Jedan šator pred Likovnom akademijom ima udubljenje na krovu, a u velikom šatorskom naselju pred Medicinom jedan od šatora je baš doslovno urušen…
Prva je asocijacija, dakako: što ovi vojni šatori tu rade? Izgledaju zaboravljeno? Zar nisu mogli biti upotrijebljeni negdje drugdje, npr. ovih dana na Baniji?
Oba šatorska naselja podigla je Hrvatska vojska i mediji su zabilježili taj pothvat. Prvo su dignuti šatori pred Medicinskim fakultetom, potkraj listopada, a koliko je projekt bio ozbiljan svjedoči i činjenica je govor održao i sam ministar obrane, MarioBanožić, a o tome je objavljena i vijest na stranicama MORH-a. Podignuto je 15 šatora tipa M70 s pripadajućim poljskim stolovima i klupama na trima lokacijama u dvorištu Medicinskog fakulteta.
Objavljeno je da je na postavljanju šatora angažirano desetero pripadnika Bojne za opću logističku potporu Zapovjedništva za potporu Hrvatske vojske, te da će se šatori koristiti za potrebe boravka i prehrane studenata. Tu je i cijela serija fotografija vojnika koji predano postavljaju šatore: drvene podnice, pa metalne konstrukcije, namještaj itd.
Šatori kod medicinskog fakulteta
Akcija lidera Studentskog zbora
Desetak dana kasnije niknuli su i šatori pred Likovnom akademijom, a otkriveno je da se radi o inicijativi novog predsjednika Studentskog zbora, studenta ekonomije Mihovila Miokovića. On je, naime, obrazlagao da je potrebno zbog epidemioloških mjera osigurati prostor za prehranu studenata, no, nema nikakvih tragova da su ikada šatori profunkcionirali kao prostor za prehranu studenata.
Tada je Studentski zbor objavio i poruku zahvale na svom Facebook profilu. Zahvalili su posebno general-pukovniku Mati Pađenu i rektoru Damiru Borasu. Predsjednik Studentskog zbora, bivši predsjednik mladeži HDZ-a Sisačko-moslavačke županije, poznat je po svojoj gorljivoj podršci rektoru Borasu, a nije prošlo ni nezapaženo da je nedavno branio rektora nakon njegova seksističkog ispada, kada je predložio mladoj kadetkinji na promociji da skine masku kako bi svi vidjeli koliko je lijepa.
Po svemu sudeći, projekt izgradnje vojnih šatora po Sveučilištu u Zagrebu, bio je projekt Rektorata i prijatelja iz vojnih redova, nešto kao promotivni projekt – na koji se s vremenom zaboravilo. Zbog epidemioloških mjera i činjenice da je većina fakulteta također prešla na online nastavu možda je otpao projekt prehrane u šatorima, ali – zašto su šatori i dalje ostali na svojim pozicijama? Izgrađeni i zapušteni?
Predsjednik studentskog zbora Mihovil Mioković
Šator kod Akademije likovne umjetnosti
No, koliko koštaju ti šatori i klupe pod šatorima i cijela oprema koju je vojska montirala? Ako i zanemarimo rad Bojne koja je postavljala šatore, nesumnjivo se radi o značajnoj vrijednosti i imovini MORH-a koja ne bi trebala tek tako trunuti, ili bi mogla biti korištena i nekako drugačije i korisnije.
Uputili smo pitanja MORH-u, o vrijednosti, namjeni i smislu šatora koji su postavljeni u fakultetskim krugovima, ali do zaključenja teksta nismo dobili odgovor.
