Od početka ove godine, pa sve do kraja prošloga tjedna svi subjekti u sustavu fiskalizacije ostvarili su veći promet nego u pretpandemijskoj, često se govori i rekordnoj, 2019. Čak štoviše, hoteli i ugostitelji su u srpnju i prvom tjednu kolovoza nadmašili prihode iz istog razdoblja pretprošle godine, piše Novi list.
Od početka 2016. do 6. kolovoza ove godine, prihodovno "najjači" dan bio je petak 30. srpnja ove godine, kada je izdano računa u vrijednosti 926 milijuna kuna. Podaci su to koje je Porezna uprava objavila u ponedjeljak, a u kojima se uspoređuje broj i vrijednost računa od prvog dana epidemije koronavirusa, 26. veljače 2020.
Podaci koji obuhvaćaju razdoblje od 1. siječnja do 6. kolovoza prošle i ove godine, pokazuju da je baš u ovoj godini, unatoč lockdownu u ugostiteljskom sektoru, koji se odvio ove zime, ukupna vrijednost fiskaliziranih računa najveća. Pritom su najviše uprihodili trgovina na malo i prerađivačka industrija, a jedino smještaj i ugostiteljstvo nisu dosegli pretpandemijsku razinu.
Ugostiteljstvu zasmetao lockdown
Vrijednost svih fiskaliziranih računa od početka 2021. do 6. kolovoza bila je 113,76 milijardi kuna. To je za 0,83 posto ili 840 milijuna kuna više nego 2019. U odnosu na lani, vrijednost računa je porasla za više od 16 posto, odnosno isto toliko milijardi kuna.
Prihodi u djelatnosti smještaja i ugostiteljstva su manji, što je i očekivano s obzirom na vrlo stroge epidemiološke mjere kojima su bili podvrgnuti. U usporedbi s 2019. ta je djelatnost u ovoj godini zabilježila četiri milijarde kuna, odnosno 25 posto manje prihoda, dok je u usporedbi s pandemijskom godinom zabilježila četiri milijarde kuna ili 35 posto više. Od početka ove godine uprihodili su 12,1 milijardu kuna.
Vrijednost fiskaliziranih računa u tom sektoru je u lipnju bila 30 posto manja nego u lipnju 2019., no zato je u srpnju bila pet posto veća nego u istom mjesecu 2019. Riječ je o 5,26 milijardi kuna.
S obzirom na to da su prihodi u srpnju porasli za dvjestotinjak milijuna kuna u odnosu na isti mjesec 2019. godine te da su ostvareni na manjem broju izdanih računa, teško je pretpostaviti je li uzrok poskupljenje ili povećana potrošnja turista, kojih je na Jadranu ove godine 20 posto manje u usporedbi s pretprošlom godinom.
Početak kolovoza, pak, pokazuje još veći plus u odnosu na pretprošli kolovoz. Prošloga je tjedna u turizmu i ugostiteljstvu fiskalni sustav ubilježio 1,63 milijarde kuna, što je 305 milijuna ili 23 posto više nego u istom tjednu 2019. Štoviše, ti su prihodi ostvareni iako se broj računa smanjio za 13 posto.
Preovisni o turizmu
Koliko je turistička potrošnja važna za domaće gospodarstvo, govori i činjenica da su ugostiteljstvo i turizam u tom tjednu ostvarili pola milijarde kuna veće prihode nego tijekom cijelog svibnja, odnosno jednako koliko su uprihodili u veljači, ožujku i travnju.
S druge strane, trgovina na malo, koja uključuje i motorna vozila, uprihodila je 78,8 milijardi kuna, što je 4,5 milijardi kuna ili šest posto više nego 2019. godine. Dakako, i ovdje je teško utvrditi jesu li za povećanje salda kriva poskupljenja ili veći interes kupaca. Prerađivačka industrija zabilježila je jedan posto više prihoda nego 2019. Ukupno su od početka ove godine uprihodili 15,37 milijardi kuna.
Svi ovi iznosi znače i više novca u državnom proračunu, a on se slijeva i iz stranih novčanika. No, u Vladi su oprezni, jer su svjesni velike ovisnosti domaćeg gospodarstva o turizmu i mogućnosti da pogoršanje epidemiološke situacije prekine ovaj trend i možda pokrene novi drastičan pad BDP-a.
