U uvodu clanka se opisuje kako je hrvatska jadranska obala najpoznatija po "prekrasnom planinskom krajoliku, cistom moru i desecima sarmantnih gradica i gradova", ali da se vladajuci nadaju kako bi mogla postati poznata i po milijarde dolara vrijednima nafti i plinu u jadranskom podmorju.
Objasnjava se nadalje kako je provedeno prvo seizmicko snimanje 36.823 cetvornih kilometara jadranskog podmorja, te da se vladajuci nadaju da ce natjecaj, koji je otvoren sedam mjeseci, privuci 2,5 milijardi dolara investicija u razdoblju od pet godina. Osim sto bi se tako smanjila ovisnost zemlje o uvozu nafte i plina, podiglo bi se gospodarstvo, a Hrvatska bi mogla postati "energetsko srediste u regiji", kako je objasnila sugovornica Financial TimesaBarbara Doric, inace predsjednica hrvatske Agencije za ugljikovodike.
Imamo li druge najvece rezerve nafte u EU?
Doric je kazala da je dokazano da Hrvatska ima podmorje bogato ugljikovodicima. List navodi da se blokovi krecu od 1.020 cetvornih kilometara do 1.635 cetvornih kilometara i protezu se diljem Jadrana, te da se sjever smatra najbogatiji plinom, a jug sirovom naftom. Navode i da je lani britanski Sunday Times izvijestio da je istrazivanje norveske tvrtke Spectrum procijenilo da u Jadranu ima do tri milijarde barela sirove nafte, sto bi bile druge najvece rezerve nafte u EU. No, Doric je oprezna i napominje: 'Tesko je reci prije nego sto busenja budu izvedena'.
Po podacima US Energy Information Administration, Hrvatska ima dokazane rezerve od 70 milijuna barela sirove nafte i 2,6 milijardi kubika prirodnog plina.
Financial Times ocjenjuje da bi se u svjetlu krize u Ukrajini, potencijalne rezerve u Hrvatskoj mogle pokazati znacajnima, kako za zemlju, tako i za siru regiju. "To je potencijalno vrlo pozitivno za Hrvatsku, a vjerojatno i za cijelu regiju", kazao je Jim Thomas, potpredsjednik konzultantske tvrtke IHS, koja je pomogla Hrvatskoj u izradi tendera. "To je vrlo neistrazeno podrucje s potencijalom znacajnog dotoka plina za Europu i druga trzista. Ranija istrazivanja su se vrsila na talijanskoj strani pomorske granice, na kojoj ima puno vise proizvodnih objekata. Sanse su obecavajuce - bilo je vise od 40 naftnih tvrtki na konferenciji za pokretanje tendera, a postoji i realan interes velikih igraca", kazao je Thomas. Dodao je i da su uvjeti natjecaja atraktivni, pogotovo u usporedbi s onima mediteranskih konkurenata.
Atraktivan natjecaj
I Doric napominje da je natjecaj atraktivan, pogotovo jer su prije dvije godine zavrseni plinovodi pa Hrvatska ne mora vlastiti plin prebacivati preko Italije.
No, koliko god sve izgledalo obecavajuce, i Doric i Thomas se slazu da je prerano ista govoriti, jer nema jamstva da postoje "znacajne komercijalno iskoristive rezerve koje bi imale znacajan utjecaj na regionalnom energetskom trzistu", kako pise Financial Times.
Naravno, postoji i briga oko stete koju bi istrazivanje nafte i plina moglo uciniti hrvatskom turizmu. Doric je za FT inzistirala na tome da je 'jedan od osnovnih uvjeta za nadmetanje pridrzavanje najvisih ekoloskih standarda' te da granice moraju biti najmanje 10 kilometara od kopna i sest kilometara od otoka. Trebala bi samo jedna nesreca da sve unisti, ali za Hrvatsku, u kojoj se ocekuje da sestu godinu zaredom nece biti ekonomskog rasta, cini se da je to vrijedno rizika.
