U Saboru se ovih dana napokon našao Konačni prijedlog zakona o zakladama, kojim se uređuje osnivanje, pravni položaj, djelovanje, upis, ustrojstvo, djelatnost, imovina, statusne promjene i prestanak zaklada te nadzor nad radom zaklada. Njegovim usvajanjem bit će učinjeni bitni pomaci koji će pridonijeti boljem radu zaklada, većoj transparentnosti i potaknuti zakladništvo kao jednu uopće korisnu djelatnost u Hrvatskoj, istaknuo je prilikom predstavljanja Zakona kolegama i kolegicama u Vladi ministra uprave Lovro Kuščević.
No upitno je da li je Hrvatska prepoznala društvenu važnost
zaklada i kakva nam je uopće razina socijalnog
kapitala.
Zakladništvo u Hrvatskoj - neiskorištena poluga
društvenog razvoja
U brojkama gledamo u Hrvatskoj djeluje oko 260 zaklada, među
kojima zasigurno imqa i mnogo njih koje su neaktivne jer je takav
slučaj i s udrugama kojih je u odnosu na zaklade čak 2.000 puta
više (njihov broj ove godine prelazi 52.000). Upraviteljica
zaklade SOLIDARNA, prve domaće privatne zaklade u Republici
Hrvatskoj, koja je nastala kao zajednički pothvat 55 zakladnika
iz različitih dijelova Hrvatske, uključujući 49 pojedinaca i šest
udruga koje se bave razvojem zajednica i zaštitom ljudskih prava,
Marina Škrabalo za Vijesti.hr
upozorava da je uslijed manjka recentnih empirijskih istraživanje
o financijskoj i programskoj snazi te društvenim učincima
zaklada, teško ocijeniti njihov doprinos društvenom
razvoju.
"No opći je dojam da je zakladništvo u Hrvatskoj najmanje
razvijena sfera civilnog društva i neiskorištena poluga
društvenog razvoja. Naime, temeljna je svrha zaklada da okupljaju
i obogaćuju različite vrste kapitala – novac, ljude, znanje i
inovativne ideje – te ga usmjeravaju na društveni razvoj,
otvarajući prostor za društvene inovacije ali i dopunjujući
standardni okvir za pružanje javnih usluga građanima",
ističe.
Zaklade su bitni katalizatori kreativnosti jednog društva, dodaje
Škrabalo i napominje da se to vidi na primjeru Zaklade “Ana
Rukavina” jedne od najznačajnijih zaklada u Hrvatskoj koja je
napravila ogroman pomak u zdravstvu razvojem Hrvatskog registra
donora koštane srži.
Zahvaljujući predanom radu Zaklade, koja djeluje već 12 godina, u Registar je danas upisano više od 60.000 donatora u odnosu na početnih 150, a 96 ljudi je transplantacijama doniranih stanica spašen život: "Ova zaklada djeluje komplementarno zdravstvenom sustavu te svojim primjerom dokazuje da se promišljenim ustrajnim građanskim i stručnim zalaganjem i ulaganjem – bez čekanja da se institucije same toga sjete - može utjecati na veću efikasnost, inovativnost i responzivnost sustav zdravstva", ističe Škrabalo.
"Brojka od 60.000 potencijalnih darivatelja više je od same
brojke – ona oboljelima i njihovim obiteljima daje nadu i novu
priliku za život. Zaklada želi Hrvatski registar dodatno povećati
zbog čega godišnje organiziramo ili pomažemo u organizaciji više
od 30 akcija upisa u Hrvatski registar donora koštane srži na
kojima se prosječno godišnje upisuje oko 5.000 ljudi. Smatramo to
velikim uspjehom te dokazom da u našem društvu postoji svijest o
važnosti pomaganja drugima", napominje koordinatorica za medije
Marija Stapar Zrile iz Zaklade Ana Rukavina
za Vijesti.hr.
Smatraju kako je vidljivo da se događaju brojne pozitivne
promjene koje doprinose daljnjem razvoju zakladništva, a jedna od
njih je i Nacrt konačnog prijedloga zakona o zakladama za čije
izmjene kažu da će olakšati osnivanje zaklada i pomoći razvoju
filantropije u Hrvatskoj. Naime, kada se uspoređuje broj zaklada
u Europi s brojem u Hrvatskoj, ispod smo europskog
prosjeka.
Ukupna financijska moć sektora zakladništva je vrlo malena,
porezne olakšice od samo dva posto osnovice na porez na dohodak
za građane odnosno dobit za poduzeća je među najnižima u EU.
Prema najrecentnijem istraživanju zaklade Slagalica iz Osijeka, o
razvijenosti domaće filantropije iz 2017. godine, čak 68 posto
građana i 84 posto poduzeća je bar jednom u protekloj godini
doniralo novac ili robu u općekorisne svrhe. S druge strane,
građani se osjećaju neadekvatno informiranima o akcijama koje bi
mogli podržati, kao i o poreznim olakšicama.
Marina Škrabalo
Tvrtke bi pak bile motiviranije na doniranje kada bi porezne
olakšice bile veće te kada bi dobivali kvalitetnije
informacije o društvenim učincima donacija. Kontinuirano
doniranje je vrlo nerazvijeno, a filantropija se općenito
fokusira na goruća pitanja teških životnih uvjeta, potreba za
liječenjem i prirodnih i humanitarnih katastrofa. "Razvoj zrele
kulture doniranja kao poluge demokratskog društvenog razvoja koja
je komplementarna ulozi države – jer potiče inovacije i podršku
za teme koje država (još) ne prepoznaje tek predstoji", napominje
Škrabalo.
"Osnivanje Zaklade Ana Rukavina prije 12 godina zahtijevalo je
dosta truda i strpljenja, no vjerujemo kako će novi Zakon o
zakladama olakšati i ubrzati taj postupak. Novi nacrt Zakona,
između ostaloga, predlaže da se nadležnost za osnivanje zaklade
prebaci s Ministarstva uprave na županijske urede za opću upravu,
odnosno na Ured za opću upravu Grada Zagreba. Vjerujemo da će to
ubrzati postupak osnivanja Zaklada, kao i provođenje izmjena u
statute zaklada", istaknuli su iz Zaklade Ana Rukavina.
Ministar uprave, Lovro Kuščević, diplomirani pravnik, 18.331 kuna (oženjen, ima djecu, prebivalište u Nerežišćima, boravište u Zagrebu)
Lovro Kuščević
Novi zakon o zakladama - dobri temelji za pomak, ali
ipak uz jedan propust
Dosad je na snazi bio zakon iz 1995. godine, a novi zakon u
saborskoj proceduri prolazi drugo čitanje. Unatoč dobrim
pomacima, osim što kaže da će trebati ojačati kapacitete ureda
županijskih ureda državne uprave koji će posao u budućnosti
preuzeti od Ministarstva uprave, kako bi se osiguralo kvalitetnu
savjetodavnu podršku zakladama, Škrabalo upozorava i na velik
propust: "Izradi novog zakona nije se pristupilo iz razvojne
perspektive tako da on ne sadrži nikakve odredbe koje bi
potaknule doniranje, primjerice revizijom poreznih olakšica koje
su među najnižima u EU, obvezale državne institucije na praćenje
stanja u zakladništva i jačanje kapaciteta civilnog društva te
poslovnog sektora za filantropiju".
"Obveza transparentnosti je za sada ograničena na obvezu javne objave Registra zaklada te objavu godišnjeg financijskog izvještaja zaklada, s time da zakon predviđa donošenje posebnog pravilnika o sadržaj Registra i načinu njegova vođenja. Smatramo da ovo nije dovoljna garancija stvarne transparentnosti zaklada koja znači uvelike ovisi o tome koliko je koji ministar uprave osviješten po pitanju transparentnosti. Mi u SOLIDARNOJ, kao i naši kolege iz drugih zaklada s kojima surađujemo, smatramo da bi se samim zakonom trebao definirati minimalni opseg javne objave podataka o zakladama koji svakako treba uključiti imena zakladnika te svih osoba u upravljačkim tijelima, temeljne akte kao i godišnja izvješća o radu", naglasila je Škrabalo.
Naime, iz financijskih izvora nije razvidno otkud zaklade
dobivaju novac niti kome ga dijele, dok zakonska formulacija o
tome da zaklade 'na svojim mrežnim stranicama ili na drugi
odgovarajući način objavljuju godišnja izvješća o radu' nije
dovoljno precizna kako bi zaklade uistinu i obvezala informiranje
javnosti o njihovom radu. Škrabalo ističe da je upravo to od
presudnog značaja za izgradnju povjerenja javnosti u rad zaklada
i njihovo upravljanje doniranim sredstvima: "Svaka afera vezana
uz pronevjere ili opskurno djelovanje zaklada negativno utječe na
cijeli sektor koji je tek u povojima jer je filantropija i
nadalje u Hrvatskoj prvenstveno usmjerena na humanitarne akcije,
a ne na dugoročna razvojna ulaganja i zaštitu ljudskih
prava".
"Pitanje anonimnosti odnosno javnosti donacija zakladama vrlo je
osjetljivo – s jedne strane, kada se radi o donacijama privatnim
zakladama, građanima treba osigurati mogućnost da doniraju bez da
se njihova imena javno objavljuju što je i pitanje zaštite
privatnosti. S druge strane, svima nam je u interesu
razviti takvu kulturu doniranja, ali i političku kulturu gdje se
svi osjećaju slobodni i sigurno donirati u općekorisne svrhe bez
straha da će zbog toga na neki način biti kažnjeni kao politički
nepodobni. Što se tiče poduzeća, naravno da bi sve donacije koje
dolaze iz poslovnog sektora trebale biti neanonimne jer je to i
pitanje društvene odgovornosti poduzeća. No sve dok živimo u
klimi gdje se primjerice zaštita ljudskih prava doživljava kao
politička aktivnost, a ne naša civilizacijska obveza, te gdje je
poslovni sektor uvelike ovisan o političkom okruženju, razumljivo
je da postoje i poduzeća koja javno doniraju sa zadrškom",
svjesna je Škrabalo, koja podsjeća i na važnost nacionalne
Strategije za razvoj poticajnog okruženja za civilno društva, a
koja - iz nepoznatog razloga - nije donesena unutar
roka.
Zaklada Adris - korporativni podstrek u
podršci izvrsnosti i inovativnosti
Svjesni da su zaklade iznimno važan dio civilnog društva jer iskazuju svijest i odgovornost prema zajednici te promoviraju koncept aktivnih sudionika u društvu, u Adris Grupi, kao jednoj od vodećih hrvatskih kompanija, utemeljili su 2007. godine Zakladu Adris, koja je vrlo brzo postala vodeća filantropska organizacija u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. I to posebno uzimajući u obzir iznos raspoloživih sredstava, bogatstvo i širinu programa koje pomaže te uključenost vodećih hrvatskih intelektualaca u njezin rad, ističu u toj zakladi.
"Izvorna zamisao projekta Zaklade Adris bila je i ostala promicati kulturu izvrsnosti, znanja i solidarnosti u hrvatskome društvu. Zagovarati učenje, rad i zauzetost za opće dobro, slijediti liniju dijaloga etičkih vrijednosti i postignuća suvremene znanosti te zajedno osvajati prostor nade za nove naraštaje hrvatskih ljudi", riječi su Ante Vlahovića, predsjednika Uprave Adris grupe.
Adris grupa za financiranje Zaklade godišnje izdvaja jedan posto
dobiti iz poslovanja, a osigurana su i početna sredstva od 10
milijuna kuna te je tijekom proteklih 10 godina dodijeljeno više
od 35 milijuna kuna. Financijska sredstva predviđena za određenu
godinu raspoređuju se na programe u skladu s područjima
djelovanja: Znanje i otkrića, koje uključuje stipendije, te
Stvaralaštvo, Ekologija, Baština i Dobrota. Prioriteti, mjerila i
načini dodjele sredstava za programe i stipendije detaljno su
propisani Pravilnikom kako bi se osigurala transparentnost i
pravednost raspodjele sredstava Zaklade.
Filantropija ponekad kompenzira slabe karike u sustavu -
može li to imati i mračnu stranu?
No kada govorimo o filantropiji, valja se zapitati i koliko
se razmišlja o svojevrsnoj sjeni ili čak 'namjernoj' grešci u
sustavu s obzirom na to da filantropija s jedne strane može
poslužiti kao 'zgodna' zamjena za ulogu države u smislu da se
određene (socijalne) uloge koje bi država trebala ispunjavati
prebacuje na zaklade ili fundacije (a što je već dobrim dijelom
prebačeno na organizacije civilnog društva), a s druge strane da
se zapravo (i) kroz zaklade financira ne ono što je možda zaista
potrebno, već ono što je onome koji osigurava financije
(osnivaču) u interesu, a pritom taj ne mora biti vođen dobrim
namjerama, već primjerice željom za rušenjem društvenog sustava
iz privatnih pobuda?
"Za libertarijance, ekonomske liberale i sve one koji smatraju da
je socijalna država balast koji ograničava tržišnu ekonomiju kao
glavnu polugu ukupnog društvenog razvoja, naravno da je
filantropija zamjena za sistemsko pružanje socijalnih usluga pa
takvi pristupi afirmiraju dobrovoljne i proizvoljne činove
milosrđa kao glavnu garanciju socijalne ravnoteže. Takvo
shvaćanje ne uzima u obzir sistemsku i kompleksnu prirodu
društvenih nejednakosti koje uvelike generira sam ekonomski
sustav, niti se bavi temeljnim pitanjem imaju li svi građani
jednak pristup sigurnosti, slobodi i životu u dostojanstvu u
skladu s ustavnim odredbama i što ih u tome priječi", upozorava
Škrabalo.
U kontekstu aktualnog ustavnog poretka naše zemlje, ali i šire
zajednice Europske unije kojoj pripadamo, nastavlja upraviteljica
zaklade SOLIDARNA, "filantropija se shvaća kao komplementarna
sfera ulaganja u društveni razvoj i smanjenje društvenih
nejednakosti, koja reagira na akutne probleme, ali i potiče
državne strukture na inovacije, time što prepoznaje potrebe i
prilike koje sistem, koji je nužno tromiji od privatne
inicijative, još ne prepoznaje. Filantropija ponekad kompenzira
slabe karike u sustavu, no bez namjere da ih zamijeni privatnom
inicijativom, već da ih potakne promjene. Najvažnija funkcija
filantropije je sloboda inoviranja i brzina djelovanja".
Razlog je to zašto je SOLIDARNA prošle godine pokrenula peticiju
'Svako bolesno dijete ima pravo na šansu za život' jačanja
pritiska građana na zdravstveni sustav koji neadekvatno odgovara
na potrebe za inovativnim lijekovima. "Tražili smo, a u tome i
uspjeli, da država iznađe novac za liječenje skupine djece
oboljele od neuroblastoma čije dijagnoze indiciraju pozitivan
ishod takvog liječenja. Istodobno smo tražili sustavne promjene u
upravljanju fondom za skupe lijekove, do čega još nije došlo, no
nećemo odustati. U području zdravstva, smatramo da se
humanitarne akcije trebaju fokusirati na razvoj komplementarnih
usluga u zajednici – poput podrške pacijentima i njihovim
obiteljima, informiranja i osnaživanja samog aktivnih građana da
utječu na zdravstveni sustav, a ne na to da građani još jednom
kroz donacije plaćaju za usluge koje bi sustav sam trebao
osigurati, poput lijekova, klima uređaja ili svježe boje na
zidovima bolničkih prostorija", ističe
Škrabalo.
Ponosno pritom nabraja nekoliko vidljivih i uspješnih akcija koje
su proveli u zadnje tri godine koliko postoje, a riječ je o
kampanji 'Drugotna na sav glas' za podršku ženskim ljudskim
pravima i rodnoj ravnopravnosti, 'Dobri domaćini – podržimo mlade
kreativce bez doma' za podršku mladim izbjeglicama i mladima bez
roditeljske skrbi u njihovu kreativnom stvaralaštvu te kampanju
'Nisi sama - ideš s nama', kojom su osigurali više od 100.000
kuna malih donacija za besplatni taxi prijevoz za žene koje se
liječe od raka i idu na kemoterapiju u Gradu Zagrebu.
"Velik nam je poticaj i priznanje dala gospođa Desa
Baković, 101-godišnja humanitarka kada nam je donirala
600.000 kuna od prodaje vlastitog stana kako bismo pokrenuli
'Fond Desa i Jerko Baković' za višegodišnju podršku školovanju
djece koja odrastaju u teškim životnim uvjetima kao što su
siromaštvo i izoliranost poslijeratnih zajednica, kronične
bolesti, obiteljsko nasilje, manjak adekvatne roditeljske skrbi
te iskustva diskriminacije naročito romske i srpske djece. Našim
stipendistima, njih 30 koliko ih zasad ima, želimo osigurati
jednake životne šanse koje imaju i ostali kada napune 18 godina i
zato ih podržavamo još od osnovnoškolske dobi. Nadamo se da ćemo
svojim radom stvoriti povjerenje i građana i kompanija da je
SOLIDARNA njihov pouzdan partner u zajedničkom pothvatu da naše
društva učinimo sigurnijim, slobodnijim i pravednijim za sve
ljude", nada se Škrabalo.
ana rukavina, marija rukavina rukavina
Zaklada Ana Rukavina htjela bi postati mali Alfred Nobel
Velike planove ima i Zaklada Ana Rukavina, koja je uz stalne aktivnosti prikupljanja uzoraka krvi za Hrvatski registar, pokrenula i program stručnog usavršavanja mladih liječnika i liječnica na području hematologije i drugih srodnih specijalizacija: "Do sada je petero mladih liječnika stručno znanje nadopunilo na najboljim svjetskim centrima izvrsnosti koje su primijenili u liječenju pacijenata u Hrvatskoj. Ovo je smjer kojim želimo dalje ići – htjeli bismo da Zaklada postane mali Alfred Nobel i doprinese u razvoju hematologije u Hrvatskoj. Ipak, kako upisivanje potencijalnih darivatelja u Hrvatski registar nije u potpunosti institucionalno razvijeno, rad Zaklade još je uvijek prijeko potreban u organizaciji akcija upisa u Registar. Nadamo se kako će se smanjiti potreba za organizacijom akcija upisa nakon što medicinske institucije budu imali dovoljno kapaciteta za samostalno prikupljanje uzoraka".
Upravo ovoga petka 23. studenoga, Zaklada Ana Rukavina organizira
Dan otvorenih srca kojim želi podsjetiti građane da su matične
stanice, koje svi nosimo u sebi, 'lijek' kojim možemo izliječiti
teško oboljele. Svi zdravi sugrađani i sugrađanke do 40 godina
mogu se od 10 do 18 sati upisati u Hrvatski registar dobrovoljnih
darivatelja krvotvornih matičnih stanica, a stručno osoblje bit
će dostupno za sva pitanja.
