Nakon prijedloga ministra rada Miranda Mrsića da bi mladi i dugo nezaposleni trebali volontirati da bi došli do staža, uz naknadu od 1.600 kuna od države, iz Vlade je stigla i neslužbena najava o povećanju minimalne plaće za oko 230 kuna bruto, odnosno oko 150 kuna neto. Je li to dobar potez i što ta dva prijedloga znače skupa, upitali smo člana našeg stručnog tima, menadžera Vladimira Ferdeljija te Ozrena Matijaševićajednog od predlagača povećanja minimalne plaće - sindikalca .
"Prvo, taj prijedlog Mrsića je amaterski i pokazuje prilično nesnalaženje. Čuli su prve kritike i postavili prepreke kritikama, ali loš prijedlog se ne da prepraviti u dobar. Neke manipulacije bi prijedlozima Vlade bile spriječene, ali i dalje ostaje jako puno mogućnosti za poduzetnike. Nadalje, da je to potpuno kriv potez govori i činjenica da bi taj novac, kada bi se upotrijebio za stvarna radna mjesta, otvorio pet do šest puta manje radnih mjesta, ali makar bi to bila stvarna zaposlenje. Ovo, ne rješava ništa, samo statistički prikazuje nezaposlene zaposlenima", kaže Ferdelji o Mrsićevom prijedlogu. Što se tiče povećanja minimalnog dohotka, uz negativne vidi i pozitivnu stranu.
"Inicijativa je dobra, ali uporište za ovakve poteze treba tražiti u rastu. U momentu kad imamo realni pad BDP-a i izuzetno lošu gospodarsku situaciju, to može biti kontraproduktivno. Nemamo dovoljno podataka hoće li to dalje povećati nezaposlenost, jer ne znamo koliko je 'rubnih' poduzeća koja ovise o radnoj snazi na minimalnoj plaći. Hoće li zbog ovoga deset do 20 posto njih dobiti otkaze, jer tvrtke nisu profitabilne i neće otrpjeti porast troškova? Ne znam. Sa socijalno stajališta je to opravdano, ali gospodarskog - to znaju poslodavci koji imaju podatke. No, ako su već u problemima ovo bi ih moglo gurnuti da brzo zatvore", kaže Ferdelji.
Radnike staviti u prvi isplatni red
Upitali smo ga i koje su po njemu nužne izmjene na području radnog zakonodavstva.
"Prvo i najvažnije jest staviti sve obveze prema radnicima u prvi isplatni red, prije banaka i prije sjedanja na nekretnine poduzeća. Time bi se izbjegao opravdan izlazak radnika na ceste jer su im poduzeća dužna, a banke i vjerovnici bi puno prije saznali za to, nego bi se došlo do kraja. Stavili bi poduzeće u stečaj u momentu kada postoji imovina koju se može upotrijebiti i kada nije prekasno. Ne znam zašto to već nije učinjeno", zaključuje.
Minimum minimuma
"To je polovica onog što smo tražili, minimum minimuma", kaže Ozren Matijašević iz Hrvatske udruge sindikata, kojemu je najava povećanja minimalne plaće dobra, ali nije potpuno zadovoljan pogotovo ako nema dogovora oko razdoblja u kojemu će minimalna plaća dosegnuti 50 posto prosječne. Sada iznosi jedva 39 posto.
Vezano za prijedlog Mrsića za volontiranje, Matijašević tvrdi da bi bilo "dobro da mladi volontiraju, zbog radnog staža i osposobljavanja, ali jedino da naknada bude barem u visini minimalna plaće, a ne 1.600 kuna".
Profita ima
Što se tiče Ferdeljijevog opreza, kada je u pitanju mogućnost da zbog povećanja minimalne plaće dođe do novog vala otpuštanja, Matijašević navodi da će se i na sajmu bordova u Splitu ovih dana vidjeti da interes za luksuzne jahte ne jenjava, kao ni onaj za avione i skupe aute.
"Dakle, u Hrvatskoj itekako postoji profit, pogledajmo samo bankarski sektor. A ovo su mrvice. Hajdemo dati bar nešto od tih mrvica radnicima", zaključuje Matijašević.
Ukoliko imate pitanja vezana za rad Vlade, pojedine poteze ili njihov izostanak, a tiču se područja koja smo predstavili, pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
