Republika Hrvatska nije provodila svoju antikorupcijsku politiku, već politiku strateškog i koordiniranog djelovanja na ispunjavanju mjerila za zatvaranje Poglavlja 23 i to tek od polovine 2009. godine. Pokazala je to Analiza sadržaja i provedbe antikorupcijske politike u Hrvatskoj od 2008. do 2011. GONG-ovog Istraživačkog centra. Ipak, od tada je narasla politička volja za borbu protiv korupcije, a promjena vlasti prava je prilika da se krene u ozbiljnu reviziju i razmišljanje kako će antikorupcijska politika izgledati u budućnosti, rečeno je GONG-ovom okruglom stolu.
Najmanje korumpirani školski profesori, medicinske sestre
Korumpirani političari najveća su prijetnja društvu, a slijede ih korumpirani suci i policajci, pokazalo je istraživanje "Percepcija korupcije i stvarni doticaj građana s korupcijom u Hrvatskoj" provedeno na tisuću građana koje je predstavio načelnik Sektora za suzbijanje korupcije pri Ministarstvu pravosuđa Davor Dubravica. Tako 85 posto ispitanih građana smatra da najviše koristi od korupcije imaju političari, slijedi ih organizirani kriminal (75%), pa poslovni ljudi (60%) te službenici i dužnosnici (57,3%).
"To je posebno zabrinjavajuće jer bi političari trebali biti oni najbolji među nama koje smo izabrali da nas predstavljaju", tvrdi Dubravica.
Ispitanici smatraju da je korupcija više uobičajena među zaposlenicima carine, sucima i liječnicima nego kod ostalih javnih službi, dok najmanje korupcije građani vide među zaposlenicima centara za socijalnu skrb, školskim profesorima, medicinskim sestrama i javnim bilježnicima. Građani vjeruju da će javni službenici ili djelatnici odlučiti u korist onih koji im daju mito u značajno većem broju slučajeva nego u korist političara i drugih dužnosnika ili rodbine i prijatelja.
I građani sudjelovali u korupciji
I sami građani su priznali da su sudjelovali u korupciji, pa ih je tako najviše ponudilo napojnicu, novac ili dar zaposlenicima bolnice, te prometnoj policiji i zaposlenicima stanica za tehnički pregled vozila. Najveći dio ispitanika priznaje podmićivanje na vlastitu inicijativu, a njih 18,2 posto priznaje da je davalo manje od 500 kuna mita, 5,9 posto ih priznaje da su davali mito u iznosu od 500 do 5.000 kuna, a nešto manje njih je davalo od 5.000 do 20.000 kuna. Zanimljivo, 14 posto ispitanika uopće nije željelo davati odgovor na ovo pitanje.
Upitana koje su najbolje mjere protiv korupcije, većina građana je zaključila da bi trebali imati strože zakone i presude, strože nadzore i kontrole te pružanje dobrog primjera i edukacija.
